Ove sedmice proveli smo istragu o izbornim neregularnostima.
Prijave Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine stižu iz svih dijelova države, pa i dijaspore.
Sve je više rahmetlija i pokojnika na biračkim spiskovima. Kako i ko glasa putem pošte, zna reporter O kanala.
Deda iz Lazarevca
Na spisku imena za glasanje u inostranstvu je i Alija Hećimović, koji godinama živi u Bosanskom Šamcu. Njegov unuk kaže da ne znaju kako se djedovo ime našlo na spisku birača u Srbiji.
“Djed se nalazi u Šamcu, u jednom od staračkih domova, a prijavljen je da glasa putem pošte iz Lazarevca, koji se nalazi u Republici Srbiji. Kako je došlo do ovoga, ne znam ni sam, smatram da je došlo do zloupotrebe djedovih ličnih podataka. U kontaktu s CIK-om nisu mi mogli dati informaciju na koji način, ko i kako je izvršio prijavu, a ujedno su mi rekli da je rok za žalbu istekao i da oni tu ne mogu ništa uraditi, svjedoči za O kanal Almir Hećimović, unuk Alije Hećimovića.
Za glasanje putem pošte prijavljeno je više od 100 hiljada građana. Rekordan je ovo broj. Sumnja se da je oko 30 hiljada građana BiH prijavljeno fiktivno na razne adrese, najviše u Srbiji. Jedan od slučajeva lažne prijave je u naselju Badovinci. Na adresu mesnice prijavljeno je dvanaest građana BiH. Na navedenoj adresi niko od osoba sa spiska ne stanuje.
“Šta ja znam, znaš šta, mi imamo poznanike iz Bosne, kad im treba nešto da stigne poštom, ljudi ostave našu adresu, mi primimo poštu i oni preuzmu”, govori nam Gordana Tovilović, vlasnica mesare.
“Ovo je za izbore, za glasanje”, pojašnjavamo joj.
“Ja, pa šta ja znam za šta je, majke ti”, odgovara Tovilović.
Dok Gordana ne zna zbog čega su građani naše zemlje prijavljeni na njenu adresu, bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić smatra da je na djelu čista izborna krađa.
Ovo što sada eskalira u BiH, gdje se veliki broj građana javlja da se nije uopšte prijavio putem pošte, ukazuje, moram tako reći, na prekogranični kriminal. Jer u omogućavanju da se neko prijavi za glasanje putem pošte morate imati tačnu adresu osobe odakle se prijavljuje, morate imati potvrdu da ona stanuje na toj adresi, tako da neke institucije i administracije na lokalnom nivou izdaju te potvrde, što je falsifikat i zloupotreba službenog položaja”, ističe Šehić.
Pojavom krađe identiteta i lažnih prijava bh. stanovnika zabrinuti su i u Janji, gdje je broj glasača iz inostranstva tri puta veći nego na zadnjim, općim izborima.
“Mi smo ogorčeni po tom pitanju, nanijet će veliku štetu izbornom procesu i realnim rezultatima izbora, ali nama su ruke vezane. Mi smo one ljude čija smo imena prepoznali na spisku upozorili na to da reaguju”, naglašava Azem Aletović iz Mjesne zajednice Janja.
Aletović navodi nekoliko primjera osoba iz Bijeljine koje su prijavljene u Srbiji, a da pojma nemaju o tome.
“Dvije djevojke i jedan momak koji žive tu u Bijeljini uopšte ne znaju niti su ikad ikome dali svoju ličnu kartu po tom pitanju da se prijave za glasanje putem pošte, a njihova imena su na spisku da glasaju izvan Bosne i Hercegovine, tačnije iz Srbije”, dodaje Azem Aletović.
U Janji smatraju da je u pitanju veliki kriminal iza kojeg stoji politika.
“Političke stranke na svaki način žele da dođu do glasova i što boljeg izbornog rezultata. Ne upirem prst niti u jednu stranku, da kažem ova ili ona, ali očigledno je ko ima korist od toga”, napominje Aletović.
Glasanje putem pošte često je namješteno i bez manipulacije fiktivnim biračima, smatra Vehid Šehić.
“Neke političke stranke već sad znaju koliko će imati glasova putem pošte. Oni se registruju kao emisari, pojedinci, ali u ime političkih stranaka animiraju ljude da glasaju putem pošte. Koriste se razna naša udruženja u inostranstvu, a onda imate pojavu, kada dobiju materijal s glasačkim listićem, onda ponovo dođu u tu istu prostoriju i faktički se dešava da jedan čovjek popunjava sve glasačke listiće, zapakuje ih u kovertu i vraća CIK-u”, ističe Šehić.
Upravna mjera
Podsjećamo na to da je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH naložila Centralnoj izbornoj komisiji BiH uklanjanje spiska birača za glasanje iz inostranstva.
Rješenje je potpisao Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka, kojem je nedavno istekao mandat, a koji se sada bori za poziciju zamjenika direktora te agencije.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
