(VIDEO) Kako su Tito, Bosna i Sarajevo dobili ulice u Americi

Veze između Sjedinjenih Država i balkanskih zemalja neraskidive su, između ostalog, zbog velikog broja doseljenika u Ameriku. Neki od njih davno su ostavili trag koji je i danas uočljiv. U Manasasu, u saveznoj državi Virdžinija, primjer tih veza su nazivi ulica.

Bosna, Sarajevo, Broz, Tito, Tomislav… Samo su neke od ulica u Manasasu, gradu koji je od Vašingtona udaljen oko 50 kilometara i koji je bio poprište velikih bitaka američkog građanskog rata. “Glas Amerike” istražio je kako su te ulice dobile naziv.

Povod za rad na ovoj priči bila je jedna prepiska na društvenim mrežama, čiji su se učesnici pitali ko je ulicama dao takva imena. Pretraga na Google mapama pokazala je da najmanje 10 ulica u Manasasu nosi nazive koji imaju veze sa Balkanom i uglavnom se nalaze jedne pored drugih.

Višemjesečno pretraživanje interneta i javno dostupnih arhiva nije mnogo pomoglo pri utvrđivanju porijekla naziva ulica. “Glas Amerike” se obratio nadležnim gradskim institucijama, kao i Okrugu PrincA Villijam u kojem se Manasas nalazi, ali ni oni nisu imali mnogo novih informacija – osim da su ulice imenovane 80-ih godina prošlog vijeka.

Prve konkretne informacije “Glas Amerike” je dobio od bibliotekara iz Informacionog centra za rodoslov i lokalnu istoriju, pri Javnim bibliotekama Okruga Princ Vilijam.

Bibliotekar Don Vilson pronašao je u arhivama dokumente koji pokazuju originalne planove gradilaca za parcele sa balkanskim ulicama. Zemljišna dokumentacija iz 1985. godine pokazuje da je na jednoj od lokacija gradila kompanija čiji je predsjednik Karlo Milić. Po tom imenu i prezimenu dvije ulice i danas nose naziv.

Vilson objašnjava da je česta praksa da ulicama nazive daju njihovi gradioci: “Svaki put kada onajkoji gradi podnese plan za novu parcelu, dio plana je lista sa imenima ulica. Grad prijedloge prepušta graditelju. Ako se ne ponavljaju postojeći nazivi ili ne postoji neki drugi razlog zašto nazivi ne bi trebali biti korišteni, prijedlozi se obično prihvataju.“

Arhiva je takođe pokazala da se Karlo Milić pojavljuje u nizu zemljišnih transakcija na području Manasasa. Podaci koje su bibliotekari pronašli u dostupnim rodoslovima ukazali su na potencijalne rodbinske veze u porodici Milić.

Od BiH, preko Hrvatske, do Amerike

Brojni pozivi “Glasa Amerike” na dostupne brojeve telefona i pokušaji kontakata preko društvenih mreža osoba za koje su sumnjali da su članovi porodice, konačno su urodili plodom kada je na poruku odgovorila kćerka Karla Milića, Janja Milić-Zobunđija, te potvrdila da je “VOA” na pravom tragu.

“Rado bih vam pomogla u vašem istraživanju jer je moj dragi otac živio u Virdžiniji, Manasasu, od 1977. do 2011. godine. Porijeklom smo iz naše lijepe BiH/Gornji Vakuf-Uskoplje“, napisala je Milić-Zobunđija. “Došli ste do osobe s kojom možete podosta čuti o zanimljivostima i nazivu ulica u Manasasu, koje je iz ljubavi prema obitelji i BiH dao moj otac, graditelj.“

Gospođa Janja, po kojoj je jedna od ulica dobila naziv, takođe je navela da je Karlo Milić sahranjen 2011. godine u Zagrebu, gdje ona i danas stanuje. Za dodatne informacije uputila je “Glas Amerike” na njenu knjigu “Rodoslovlje obitelji Milić“ i monografiju “Uskoplje“, čiji je bila koautor.

Uvid u knjige “Glas Amerike” je dobio zahvaljujući Centru za obrazovanje, sport i kulturu iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Iz njih se vidi da se Karlo Milić 1957. godine sa porodicom iz BiH preselio u Zagreb, a dvadesetak godina kasnije je otišao u Ameriku.

Milić-Zobunđija je povezala “Glas Amerike” sa svojim bratom Tomislavom, koji i danas živi u Sjedinjenim Državama i koji je pristao da prepriča svoj i očev životni put.

Amerike” znali su samo osnovne informacije o porijeklu naziva.

“Na osnovu mog limitiranog znanja jezika, pretpostavio sam da je nekako istočnoevropsko. Ne bih mogao reći je li Balkan ili ne. Ali ako je to – ne bi me iznenadilo“, kaže Dejvid Meklor iz ulice “Tomislav“.

“Ulica Sarajevo. To je relativno skoro, u devedesetim, raspad Jugoslavije na Srbiju, Crnu Goru i druge. Sarajevo je bilo pod opsadom, pa je često bilo u vijestima. Kosovo je bilo veliki problem. Nisam upoznat sa Karlom. Postoji Milić, koji očito zvuči srpski ili jugoslavenski. I ulica Tito. Tito je bio jedan od lidera Jugoslavije“, kaže Lens Donovan, koji stanuje u ulici “Karlo“. “Sjedinjene Države su multietničke. Srbi, Hrvati, Crnogorci su svi došli ovdje da doprinesu i svakako su to učinili. Ko god da je došao ovdje, učinio je divan posao gradeći ove kuće.“

“Mislim da je to veoma zanimljivo. Ovdje postoji dugačka istorija koja seže do graditelja i njegove porodice, različiti odnosi. I veoma je zanimljivo imati takvu vrstu naslijeđa u ovom komšiluku“, kaže Robert Kegli, stanovnik ulice “Tomislav“. “Ovo je veoma raznoliko naselje. Imamo mnogo različitih ljudi i to je veoma tipično za Ameriku.“

Zbog političkih problema, Karlo Milić dugo nije mogao putovati u Hrvatsku, ali je nakon raspada Jugoslavije često odlazio u Zagreb, gdje je takođe imao građevinske poduhvate. Krajem devedestih godina prošlog vijeka, pretrpio je srčani udar, poslije čega mu se zdravstveno stanje postepeno pogoršavalo. Nedugo pred smrt, preselio se u Zagreb.

Tomislav je ostao u Americi da završi poslove: “Ja sam se uvijek osjećao – ja pomažem svom ocu ili pomažem svojoj familiji. Za mene je to uvijek bila kao nekakva dužnost. Nikad u biti nisam toliko razmišljao o tome. Jednostavno, napraviš. Otac, majka, sestra…“, prenosi “Glas Amerike”.

„Meni je drago da smo ostvarili i napravili sve to. Ono, kad gledaš nazad u život, naravno da si ponosan da si nešto napravio u životu“, kaže na kraju razgovora Tomislav Milić.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79