Zašto je sporna gradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovinskoj gori

Izgradnja objekta na Trgovskoj gori i eventualnog odlaganja radioaktivnog otpada u njemu prouzročilo bi brojne probleme kada je u pitanju utjecaj na stanovništvo i okoliš u Bosni i Hercegovini, stav je Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine.

Oni su u svom izvještaju za 2020. godinu, koji je po pitanju Trgovske gore obuhvatio i period do kraja novembra 2021. godine, detaljno pojasnili zašto izgradnja takvog postrojenja stvara zabrinutost.

– Izgradnja takvog postrojenja na granici sa BiH stvara posebnu zabrinutost usljed nedavnih zemljotresa u okolini Petrinje i Gline. Ako uporedimo nedavne zemljotrese sa zemljotresom u Banjoj Luci 1969. godine od 6,6 stepeni po Rihterovoj skali, petrinjski najjači zemljotres 2020. godine je bio jedan od najjačih u Hrvatskoj sa 6,4 stepena po Rihterovoj skali. Mogući rizik od incidenata i akcidenata koji bi mogli nastati usljed zemljotresa, pomjeranja tla, poplava, požara i eventualnog ispuštanja radionuklida u okoliš stvaraju posebnu zabrinutost kod stanovništva BiH, a posebno onoga uz donji tok rijeke Une – naveli su.

Također, osim ovih opasnosti po sigurnost takvog postrojenja, određene studije koje je radila ekspertna grupa iz BiH i analize koje priprema Ekspertni tim, ukazuju da je ova predložena lokacija (na Čerkezovcu na Trgovskoj gori uz samu granicu sa BiH) veoma diskutabilna u smislu zadovoljavanja svih međunarodno propisanih standarda iz ove oblasti za izgradnju ovakvog objekta koji se svrstava u nuklearno postrojenje.

– Naprimjer, Hrvatska mora dokazati da će eventualno izgraditi objekt na ovom prostoru u kojem će čuvanje radioaktivnog otpada biti bezopasno sa gledišta tektonskih pomjeranja tla. Naime, poznato je da je ova zona trusna, te da su zabilježeni zemljotresi i u 2020. godini.

Opasnost od zemljotresa, plavljenja, iseljavanja

Ova zona je vrlo blizu riječnom slivu rijeke Save i kao takva izložena je opasnosti od plavljenja prilaznih puteva, a takvom postrojenju se mora osigurati pristup 365 dana u godini, 24 sata dnevno. Stvara se rizik od incidenata u transportu i eventualnog curenja radioaktivnog materijala zapakiranog u betonske kontejnere težine 15.000 kilograma uz rijeku Unu.

Geološke i hidrogeološke studije koje su urađene prema ranije dostupnim podacima ukazuju da je struktura tla na prostoru Trgovske gore podvodna, a ovakvi objekti se ne grade na podvodnom prostoru – ukazali su iz agencije.

Nadalje navode da bi zaštićena područja mogla biti ugrožena s obzirom na to da se predloženi lokalitet nalazi samo 850 metara od zaštićenog područja u okviru mreže “Natura 2000”.

– Park prirode i rijeka Una predstavljaju danas jedan od najvažnijih i najbolje očuvanih prostora u širem kraju. Izgradnjom skladišta na mikrolokaciji Čerkezovac i eventualnog odlagališta radioaktivnog otpada na makrolokaciji Trgovska gora čiji se ulaz u objekt nalazi na samo 950 metara od rijeke Une, a lokacija na kojoj se namjerava praviti novo skladište za radioaktivni otpad niske i srednje aktivnosti iz Nuklearne elektrane Krško je samo 2.800 metara od granične rijeke Une i vodozahvata uz Općinu Bosanski Novi i u neposrednoj blizini ušća rijeke Sane u Unu, obezvrijedio bi se cijeli prostor – ističu.

Upozorili su da sve ovo upućuje na opasnosti koje opet mogu načiniti veliki pritisak na javnost i stanovništvo koje živi u tom kraju, pa se može očekivati novi talas odlaska stanovništva.

Nezrela komunikacija

– Posebno obeshrabruje činjenica da je Hrvatska od početka procesa odabira ove lokacije tek u junu 2021. godine zvanično komunicirala sa Ekspertnim timom BiH preko Fonda za razgradnju Nuklearne elektrane Krško koji je u ovom slučaju operator. Komuniciranje oko ovoga pitanja sa javnošću kako u Hrvatskoj, tako i sa javnošću u BiH ne pokazuje potrebnu zrelost i ne vodi ove aktivnosti na način da odgovori na važna pitanja koje postavlja kako stručna, tako i sva druga zainteresirana javnost. Ove činjenice dodatno pojačavaju bojazan stanovništva za budućnost života u ovom kraju, a u isto vrijeme su obeshrabrujuće i za povratak prognanog stanovništva, i kao indirektne posljedice sa samom najavom namjere negativno utječu na ovdašnje investicije i dolazak stranih investicija. Također, narušavaju se već razvijene privredne grane kao što su turizam i poljoprivreda – upozorili su.

Ukazali su, između ostalog, i da je u aprilu 2016. godine BiH službenim putem dostavila Hrvatskoj pitanja i komentare na “Prijedlog Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva” i “Stratešku studiju za Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva”, ali da Hrvatska još nije službeno dostavila odgovore na komentare i pitanja BiH.

Ostaje trajno

Iz agencije su naveli i da bi se u Centru za upravljanje radioaktivnim otpadom na Čerkezovcu renovirala dva skladišta za municiju koje je 80-ih godina prošlog vijeka gradila bivša JNA i u njih bi se smjestili svi istrošeni radioaktivni izvori koji se nalaze na dvije lokacije u Hrvatskoj, kao i sav institucionalni otpad koji posjeduje Hrvatska.

Za radioaktivni otpad niske i srednje aktivnosti iz Nuklearne elektrane Krško bi se napravilo novo skladište u krugu kompleksa, udaljeno oko 2.900 metara od granične rijeke Une, a 50 posto radioaktivnog otpada bi se preuzelo i zapakiralo u trećoj zemlji i dovezlo u novi objekat na Čerkezovcu. Sav novonastali radioaktivni otpad niske i srednje aktivnosti iz Krškog bi se po zatvaranju i razgradnji ove elektrane zapakirao i dovezao na Čerkezovac u skladište. Očekuje se oko 3.000 kubnih metara.

Iz agencije su zaključili i da radioaktivni otpad, kako je planirala Hrvatska, kad se jednom doveze na Trgovsku goru, tu ostaje trajno.

S druge strane, Andrej Plenković, premijer Hrvatske, prilikom nedavne posjete Bosni i Hercegovini između ostalog je istakao da, s obzirom na “vrlo pouzdane naučne informacije koje imamo”, ne postoji bilo kakva ugroženost ili zabrinutost građana za tu lokaciju na Trgovskoj gori.

– U tom području, riječ je o vojnom objektu, gdje niko blizu ne živi, nema nikakve opasnosti za ugrožavanje zdravlja za građane Hrvatske, to i jeste na hrvatskom teritoriju, a ni za građane BiH – dodao je Plenković.

Rekao je da je Hrvatska, kada je riječ o odlagalištu radioaktivnog i nuklearnog otpada, u kontinuiranom dijalogu s vlastima BiH, te da treba kroz dijalog razjasniti sve i pronaći rješenje kojim će biti zadovoljni.

Istovremeno, Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća minstara Bosne i Hercegovine, kazao je da je uputio poziv Vladi Hrvatske da ipak pokuša iznaći drugu lokaciju jer je suviše napetosti među građanima.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79