Zašto pada cijena nafte na svjetskom tržištu, ali ne i kod nas?

Kurs eura pada mjesecima i sada je vrijednost jednog eura ispod dolara. Prije godinu dana, jedan euro je iznosio 1,20 dolara, a početkom 2022, već je pao na 1,13 dolara.

Trenutno, 1 dolar iznosi 0,99 eura što je najslabija pozicija ikada.

Ruska invazija na Ukrajinu ostavila je ogromne posljedice na europsku i svjetsku ekonomiju, što se ogleda i u padu/porastu valuta.

Američka ekonomija je dosta manje pogođena ratom u Ukrajini nego Europa i do sada je ostala donekle imuna na nestabilnost na naftnim i plinskim tržištima, zbog naftnih rezervi i upotrebe alternativnih izvora energije, što objašnjava zašto američki dolar jača u odnosu na euro.

Za razliku od Europe, kamatne stope u Americi rastu već nekoliko mjeseci, što čini investicije u zonu američkog dolara atraktivnijim.

Bosanskohercegovačka javnost je zabrinuta iz razloga što je bh. konvertibilna marka fiksno vezana za euro.

Ekonomistica Svetlana Cenić smatra da za BiH to ništa ne mijenja sve dok je vanjski dug u eurima i dok je fiksiran kurs KM i eura.

“Vi ćete uvijek za isti broj maraka dobiti taj euro, kolika god da je njegova vrijednost. Problem je kad je dug u dolarima, a dolar raste. To znači više KM treba da otplatite taj dug”, pojašnjava Cenić u izjavi za portal Radiosarajevo.ba.

Ističe da je BiH tržištem vezana za Europsku uniju te da nama, kao i EU, pad eura znači više izvoza.

“Zato je uvoz skuplji, pogotovo kada dolazi iz Amerike. Jednako kao što će SAD teže izvoziti zato što je dolar tako visok, ali će uvoziti više jer su dolar i euro jednaki. Uvoz im je jeftiniji. To je ono što će praviti nekakav raspored snaga kada su valute u pitanju”, kazala je Cenić.

Prema njenim riječima, što se tiče bh. dugova koji su kod MMF-a, to je obračunato na osnovu specijalnih prava vučenja.

“Specijalnim pravima vučenja dolazi i euro i dolar i sve ostale valute. Na osnovu toga se izračuna šta je vrijenost specijalnog prava vučenja – jedna valuta pada, jedna raste, ali ukrštanjem se dobije vrijednost i oni se tako obračunavaju.

Kada se locira dug, to se izračuna i odredi termin otplate, koliko, kada i čega treba da se vrati”, rekla je ekonomska analitičarka.

Cenić to poredi sa situacijom kada su ljudi na početku ruske invazije podizali u bankama eure.

“Tada sam rekla da je kurs fiksiran i da će ljudi ponovo kada, primjera radi budu plaćali račune, mijenjati euro u marku. To će biti po istom kursu, samo se plate transakcijski troškovi”, objasnila je.

Međutim, kako kaže, i nama će biti skuplja roba iz SAD ili sve ono za šta je obračunska vrijednost u dolaru.

“Što se tiče našeg izvoza, ako se obračunava u eurima, nekom će to biti zanimljivo kao cijena. Kod nas su se uvijek žalili zašto mi imamo fiksiran kurs, trebalo bi oboriti valutu – upravo zato da nam izvoz bude bolji, odnosno da nam bude jeftiniji, a uvoz skuplji.

Ali, u ovakvim uslovima i ovakvoj vlasti dozvoliti da upravlja monetarnom politikom, bilo bi ravno samoubistvu”, istakla je za Radiosarajevo.ba Cenić.

Centralna banka BiH će, naglašava, prilagoditi, na konzervativan način jer je to preporuka svim centralnim bankama, u kojoj valuti će držati devizne rezerve prateći kurs dolara i eura.

“Ne znam zašto se digla ovolika panika oko male BiH koja je potpuno nebitna za svjetsku ekonomiju. Sve ono što dolazi iz dolarskog područja biti skuplje. Nažalost, i nafta se obračunava po dolaru. Pada cijena nafte na svjetskom tržištu, ali je izražena u dolarima po barelu i naravno da ćemo plaćati skuplje bez obzira na cijenu barela na svjetskom tržištu”, pojasnila je Cenić.

Dotakla se i kredita gdje se BiH zadužila kod Europske unije.

“Treba uvijek pogledati strukturu našeg duga. Onaj za šta niko ne zna u šta su vlasti potrošile 125 miliona eura od EU. To je davno potrošeno, trebala je da stigne i druga polovica od 125 miliona eura. Međutim ona je bila vezana nekim uslovima koji oni nisu ispunili. Nikad niko nije pitao u šta je potrošeno i kada počinjemo to vraćati”, zaključila je Cenić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

S druge strane, dio ekonomista misli da novac u novčaniku građana sve manje vrijedi.

“Ratom u Ukrajini samo Amerika finansijski profitira, svi ostali gube, a pogotovo Evropa. Što duže rat bude trajao, to će euro i evropska ekonomija biti sve lošiji. Svaka naša marka je pokrivena eurom, a ECB već 15 godina izdaje euro bez pokrića i samim tim indirektno slabi našu marku”, rekao je ranije Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

Iz Centralne banke BiH, prema ranije proslijeđenim podacima, ističu da je konvertibilna marka stabilna, a monetarna stabilnost osigurana.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79