Prije više od pet godina Vlada FBiH zadužila je nadležno ministarstvo da smisli kako formirati alimentacijski fond predviđen u Porodičnom zakonu, odnosno “da pristupi izradi podzakonskog akta kojim će detaljnije urediti pitanje načina osiguravanja sredstava za izdržavanje djeteta iz budžetskih sredstava FBiH”. Što, naravno, nije urađeno.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut, nakon što je početkom jula u Oslobođenju pročitao koliko je važno osnivanja alimentacijskog fonda, predložio je izmjene i dopune Zakona o putnim ispravama BiH, po kojim osobe koje nisu izmirile sve dospjele imovinskopravne obaveze iz bračnog odnosa ili odnosa roditelja i djece, odnosno nisu platile alimentaciju, ne mogu dobiti pasoš BiH a da se takvim već izdati pasoš može oduzeti.
“Ovo je jedina stvar koja se na državnom nivou može uraditi vezano za ovu problematiku. Pozivam kolege na entitetskim nivoima da u proceduru stave i druga poboljšanja, poput efikasnijeg sistema naplate, osiguranja ostvarivanja prava oba roditelja i slično”, kazao je Arnaut za Dane.
On smatra da nije potrebno smišljati nova rješenja. Dovoljno je, kaže, ovo sve modelirati na rješenjima iz EU, poput Slovenije, čiji je sistem među najefikasnijim i najpravednijim u svijetu.
Ko mora analizirati?
Kako su Dani ranije pisali, odnos bivših supružnika nema veze sa djetetom i alimentacijom, jer izdržavanje djeteta je obaveza, a neizdržavanje krivično djelo. Učestalo je mišljenje da su muškarci ti koji (ne) plaćaju alimentaciju. Šta je sa ženama? Da li i one izbjegavaju izdržavanje djeteta? Odgovornost, podsjetimo, jednako imaju i muškarac i žena, zavisno od toga ko je preuzeo starateljstvo.
Aktivistkinja Fondacije CURE Selma Hadžihalilović kaže za Dane da ne postoje podaci o ovoj problematici, tako da ne raspolaže ni informacijama o slučajevima kada su žene te koje ne poštuju sudske presude. Međutim, priznaje da se u posljednje vrijeme i institucije bude, te da će u skorije vrijeme raditi istraživanja koja će im omogućiti uvid i ponuditi kakve-takve podatke, uključujući i rodno senzitivne podatke koji će se ticati oba spola.
“Dobili smo podršku od sarajevske Općine Centar za istraživanje koje ćemo uraditi u saradnji sa akademskim stručnjacima iz oblasti prava i populacijske politike, pa se nadamo da ćemo do kraja godine pružiti naučno utemeljene preporuke i pokazatelje. Također, kroz radni tim za Gender akcioni plan Kantona Sarajevo, koji vode ministar Malik Garibija i zastupnica Vildana Bešlija, nadamo se da će istraživanje o marginalizovanim ženama i muškarcima koji žive ovaj problem biti omogućeno i da će se pokrenuti odgovarajuće mjere”, ističe Hadžihalilović.
Lana Prlić, zastupnica SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, početkom godine uputila je u proceduru izmjene i dopune Porodičnog zakona kojim bi se riješilo pitanje alimentacijskog fonda. Ona predlaže izmjenu člana koji sada glasi “za roditelje koji nisu u mogućnosti da izvršavaju svoje obaveze prema djetetu, tu obavezu preuzima Federacija BiH”.
“Tu sam dodala da će se putem Poreske uprave nadomjestiti ta sredstva tako što će oni povući novac koji je Federacija već isplatila samohranim roditeljima od neplatiša, te da će Ministarstvo socijalne politike i rada donijeti pravilnik kojim će urediti samo funkcionisanje alimentacijskog fonda”, govori Prlić.
Mišljenje Vlade FBiH o njenom prijedlogu je, kako kaže, “sramotno”.
“Napisali su da nemaju sredstava, da je to sveobuhvatan proces, te kako sam neozbiljno pristupila jer nisam napravila analizu. Ustvari, ja to ne mogu ni napraviti. To je još prije pet godina trebalo uraditi resorno ministarstvo”, tvrdi Prlić.
A u Federalnom ministarstvu za rad i socijalnu politiku kažu da su svjesni “potrebe rješavanja pitanja primjene člana 237. Porodičnog zakona FBiH, odnosno osnivanja alimentacijskog fonda”.
“Inicirali smo donošenje Zaključka koji je Vlada FBiH donijela na sjednici održanoj 19. 2. 2014., a kojim je Federalno ministarstvo pravde zaduženo da kao predlagač i obrađivač Porodičnog zakona FBiH dopuni član 237. pomenutog Zakona u smislu jasnijeg određivanja nadležnosti za provođenje navedenog člana, te da pristupi izradi podzakonskog akta kojim će detaljnije urediti pitanje načina osiguravanja sredstava za izdržavanje djeteta iz budžetskih sredstava FBiH”, kažu u ovom ministarstvu.
U cilju realizacije navedenog zaključka Vlade FBiH, Ministarstvo je, kako kažu, “više puta dostavljalo informacije Federalnom ministarstvu pravde, te je informisalo i Vladu FBiH o potrebi osiguravanja sredstava za izdržavanje djeteta iz budžeta FBiH”, pri tome iznoseći stav da bi se Ministarstvo pravde “kao predlagač i obrađivač Porodičnog zakona FBiH, te kao organ nadležan za pitanja koja se odnose na izvršenje sudskih presuda, trebalo zadužiti za dopunu Porodičnog zakona FBiH ili za donošenje podzakonskog akta kojim bi se na precizniji način uredila osiguranja predmetnih sredstava, jasna dinamika isplate i kontrole, kao i druga pitanja koja bi odatle mogla proisteći”.
U Federalnom ministarstvu pravde kažu da što se tiče člana 237. Porodičnog zakona FBiH “odredba je jasna i bez ikakvih mogućih dilema glede propisane nadležnosti u osiguranju sredstava za zaostale neiplaćene alimentacije”. Objašnjavaju za Dane da normativno uporište za osiguranje proračunskih sredstava u predmetne namjene postoji i problem “nije u nedorečenosti citirane odredbe, nego se odnosi na činjenicu da nadležno ministarstvo koje se bavi pitanjima socijalne politike treba poduzeti aktivnosti u smislu pribavljanja podataka o broju zahtjeva koji se odnose na citiranu odredbu Porodičnog zakona, koje bi bilo potrebno pribaviti putem nadležnih centara za socijalnu skrb u suradnji s Federalnim ministarstvom finansija, pa predložiti način osiguranja sredstava u Proračun Federacije, kao i kriterije na temelju kojih će se dodjeljivati predmetna sredstva”.
Iz ovog ministarstva dodaju i da su informirali Vladu FBiH o navedenom problemu i ukazali na mogućnost za donošenje podzakonskog akta u formi uredbe koju bi na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike donijela Vlada FBiH.
“Navedenom uredbom bi se na temelju informacija pribavljenih od nadležnih organa socijalne skrbi trebao propisati način osiguranja, jasna dinamika isplata i kontrola navedenih novčanih sredstava, što opet nije u nadležnosti Federalnog ministarstva pravde”, ističu.
Neplatiše kodirati kroz sistem
Problemom alimentacije dugo se bavi i pravnica i direktorica Udruženja Jedan manje – One less iz Sarajeva Muamera Činjarević.
“Godinama ponavljam resornom ministarstvu da u koordinaciji sa ministarstvima pravde i finansija moraju naći mogućnost finansiranja zaostalih alimentacija roditeljima, odnosno njihovoj djeci po principu da država bude majka, a ne maćeha”, naglašava ona.
Rješenje vidi u tome da bi sve neplatiše trebalo kodirati kroz sistem, onemogućiti im da izvade novi pasoš, ovjere knjižicu, registruju automobil, pređu granicu… Time će biti natjerani da plaćaju alimentaciju.
Sa alimentacijskim fondom istu muku muči i Republika Srpska. Naplativost alimentacije je jako niska. Dijana Miljatović, zakonska predstavnica Udruženja samohranih roditelja Ponos iz RS-a, ističe da se u tom bh. entitetu “stalno radi na izmjenama i dopunama Porodičnog zakona i uvijek je kao biće”.
“Nama je najvažnije da se problem spominje više nego ranije i da ima inicijativa sa nekoliko strana. Barem smo uspjeli dići svijest o tome da je to veliki problem. Krši se osnovno dječije pravo na normalan život, a i u institucijama i kroz zakon to se toleriše. Normalno je kao da se za dijete ne plaća novac koji mu pripada, dok se, recimo, struja mora. Za sve drugo postoje kazne”, kaže Miljatović.
Ona podsjeća da ne trebaju ni roditelj, ni dijete ganjati alimentaciju i boriti se za ono što mu pripada.
“Treba da damo do znanja nosiocima vlasti kako nije naše da se borimo za ono što djetetu pripada po zakonu, nego treba da se bore institucije kojima je to posao. Zamislite sad roditelja koji prolazi kroz sud i plaća svako ročište, koji mora da se bori i da dokazuje da njegovom djetetu pripada novac po zakonu, umjesto da to sistemski ide”, napominje Miljatović.
Pomogla bi detektivska agencija?
Sarajevskog advokata Omara Mehmedbašića pitali smo šta je neophodno promijeniti u dosadašnjem zakonu. Odgovorio nam je da je najvažnije da se promijene ljudi, jer alimentacija je direktno vezana za dijete.
“Nemoj praviti dijete ako ćeš ga pustiti da se pati, samo spava navečer i bude tužno. To je jako ružno prema djetetu. Znači, prva stvar je obrazovanje ljudi koji prave djecu o tome da trebaju misliti na njih. Zakon postoji i postoji njegova primjena, ali kod nas i tu dolazi do problema. Ovdje ljudi većinom rade na crno, cvjeta siva ekonomija i, sad, dođe žena sa dvoje djece, on ne da alimentaciju, radi kod nekog, a gazda jedva čeka da ne plaća staž i socijalno. I žena ne može da dođe do alimentacije”, priča Mehmedbašić.
Moguće je, kaže on, recimo osnivanje detektivske agencije koja će pisati krivične prijave tamo gdje ne prolazi primjena Zakona o parničnom postupku. Takva detektivska agencija otkrivala bi osobe koje ostvaruje prihode, jer u BiH, procjenjuje Mehmedbašić, 70 posto ljudi radi bez evidencije o tome.
“Dešavaju se slučajevi da bivši suprug radi, bivša advokatu da u zadatak da mu blokira račun, ali nema na šta. Ona kaže ja znam, on radi kod XX kao automehaničar i ima platu 2.000 KM. Ali, zvanično, podataka za to nema”, priča Mehmedbašić.
Uz pomoć detektivske agencije, smatra naš sagovornik, moglo bi se nešto pozitivno uraditi.
“Jer, kad se podnese krivična prijava, on donese uvjerenje s biroa da je nezaposlen. Uz čvrste dokaze kojim bi se moglo dokazati da ipak rade, takve osobe koje ne izvršavaju obaveze prema svom djetetu bi bile tamo gdje im je mjesto – u zatvoru”, zaključuje Mehmedbašić.
Koliko je krivično kažnjenih zbog neplaćanja alimentacije, provjerili smo u VSTV-u BiH. Statistika je nešto bolja u RS-u nego u Federaciji. Broj osoba kojima je izrečena osuđujuća presuda u posljednje tri godine je 207, prenosi Oslobođenje.
Tokom 2018. u RS-u osuđeno je 59 osoba, u Federaciji 16, u Brčko distriktu jedna. Godinu ranije, 2017., u RS-u je bila 31 presuda, u FBiH 25, Brčkom tri, a 2016. u RS-u 42, Federaciji 28, a u Brčko distriktu dvije..
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
