Zukan Helez: Kao ministar odbrane spreman sam napraviti sve da dođemo do vrata NATO saveza

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) okončala je  sigurnosne provjere za sve ministre i zamjenike ministara koji bi trebali činiti novu državnu vladu.

Radilo  se o provjerama kandidata za ministre i zamjenike ministara iz reda srpskog i hrvatskog naroda, te kandidatima stranaka Osmorke, koje je Borjana Krišto, nova predsjedavajuća Vijeća ministara uputila ovoj policijskoj agenciji.

Nakon što su sigurnosne provjere  kandidati za ministre iz SNSD-a i HDZ–a BiH., okončane  su provjere i za ministre i zamjenike iz Osmorke.

Tako je sigurnosne provjere prošao i šef bh. diplomatije. Prijedlog je Elmedin Konaković, lider NiP-a, dok je ministar prometa Edin Forto, a odbrane Zukan Helez.

Sada se čeka potvrda imenovanje na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH koja je zakazana za 25.ili 26. januar.

Zukan Helez, potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i prema svemu sudeći budući ministar odbrane, za portal „Crne hronike“ govorio je o planovima i ciljevima koje je zatrtao da ostvari kao ministar.

Tokom razgovora dotakli smo se formiranja Vlade FBiH, stanja u pojedinim kantonima, krize u svijetu, ali i u našoj regiji.

Prije svega bih se osvrnula na vašu kandidaturu za ministra odbrane BiH, te da li će biti formirano novo Vijeće ministara BiH tokom ove sedmice?

• Gledajte ovako, mislim da će biti formirano Vijeće ministara BiH. Predsjedništvo je dalo mandat Borjani Krišto za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, nakon što su stranke dale prijedloge za ministre, oni su prošli provjere od nadležnih organa. Mislim da u narednih 10-ak dana će biti formirano Vijeće ministara BiH, odnosno bit će potvrđeno u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, i tu se završava potvrda i imenovanje Vijeća ministara BiH.

Kada govorimo o Vijeću ministara BiH, poznato je da su pojedinci već najavili opstrukcije. Blokade se dešavaju od onih koji su bili na vlasti, odnosno poziciji, a sada  idu u opoziciju, da li vi lično imate recept kako se suprostaviti tome?

• Ja mislim da nije teško biti bolji od onih prethodnih, vi ako pratite politička dešavanja u BIH, prošli saziv Vijeća ministara BIH nije usvojio skoro nijedan novi zakon, bile su neke izmjene par zakona , bile su i blokade. Ministri i predsjedavajući gospodin Tegeltija napustili su, nisu dolazili skoro godinu dana na sjednice Vijeća ministara BIH. Tražili su da se neke institucije prenesu sa nivoa BIH na nivo entiteta i to je bilo godinu dana, odnosno čitavu godinu su kasnili sa formiranjem Vijeća ministara BIH i onda dvije godine tokom kojih su trebali da rade nisu skoro ništa radili, više smo mi iz opozicije predložili zakona nego Vijeće ministara BIH. Sve to govori da neće biti teško biti bolji od onih koji su otišli u opoziciju, međutim mi moramo biti daleko bolji od njih. Pred nama je 14 prioriteta Evropske komisije, to je uslov za približavanje i daljnji pristup EU. Ako bi smo u ovom mandatu uspjeli otvoriti jedno poglavlje to bi bio pravi podvig.

Klix

Što se tiče Narodne skupštine RS, dosta se govorilo o slikanju listića i glasanju. Šta se zapravo desilo, imate li neku konkretnu infromaciju?

• Ono što sam ubijeđen, jer donijeli smo odluku na organima SDP-a je to da će naši zastupnici glasati za prijedlog opozicije iz RS-a za Dom naroda parlamenta BIH, i oni su ispoštovali. Ko je podbacio ja ne znam, a što se tiče slikanja zakonski nije dozvoljeno, ali se može desiti da je neko slikao, stvarno nisam upućen, niti imam informacije da li je neko slikao, ali sam siguran da su naši zastupnici glasali kako smo se dogovorili. Po mojim informacijama Dodik je već imao „završene „ neke zastupnike iz opozicije kojima je obećao određene pozicije. Vi znate da je termin papak poznat od ranije ,  to su oni koji prelaze iz jedne u drugu stranku a to je Milorad Dodik završio od ranije, tako da mislim da zastupnici SDP-a nisu podbacili nego neko iz PDP i SDS.

Sve više se govori i o formiranju Federalne vlade, hoće li Osmorka HDZ i stranke oko njih činiti vlast?

• Kao što vam je poznato, pisalo se u medijima da su na državnom nivou istupili. SBiH je istupila, ali oni nisu imali nijednog poslanika, a NES je imao jednog i rekli su da neće podržati ali su ostali u koaliciji, tako je Osmorka ostala na okupu kada je u pitanju Federalni nivo. Sve ovo je potvrđeno na glasanju u Domu naroda i u Predstavničkom domu prije nekoliko dana, jasno se vidjelo ko je većina. To je ovih osam stranaka, s tim da su tu još HDZ i stranke okupljene oko njih, a opozicija SDA i DF.

Da li u Sarajevu na vlasti ostaju iste stranke?

• Vidite, kada su u pitanju SDP, Naša stranka i NiP to je okosnica vlasti na svim nivoima , na državnom te stranke su najača grupacija imaju 10 zastupnika, najača grupacija na federalnom nivou to je 28 zastupnika. Zapravo, iz Sarajeva je sve i krenulo, ove tri stranke same imaju većinu, međutim mi smo zbog stabilnosti Osmorke na federalnom i državnom nivou ponudili  NES-u i SBiH da budu dio vlasti na kantonalnom nivou i tako će se i desiti.

Vi dolazite iz kantona u kojem je sve još uvijek nejasno,  šta se, zapravo, dešava u SBK kada je u pitanju formiranje vlasti?

• Kada je u pitanju formiranje vlasti u SBK, stranke okupljene oko HDZ-a imaju 11, SDA ima 11, a za formiranje većine potrebno je 20. To mogu znači HDZ i SDA, međutim postoji još neke kombinacije gdje bi smo mogli mi uz NiP i HDZ da budemo dio vladajuće većine, i to je još otovrena opcija. Još niko nije sjedao i nije bilo nikakvih dogovra, zato su moguće  sve opcije.

Dugo ste u politici, poznato je da ste britkog jezika, kada govorite kažete ono što mislite. Da li će tako biti i u narednom periodu, kada budete ministar odbrane BiH?

• Mislim da taj britki jezik ide uz Ministarstvo odbrane, nekako to je Ministarstvo koje bi trebalo da štiti vanjske granice. Po definiciji naše Oružane snage su zadužene i za vremenske nepogode, i naravno i za sve druge inervencije unutar BiH, da i na međunarodnom planu izvršavaju svoje zadatke pri vojnim misijama, pogotovo kada je u pitanju NATO savez. Mi ćemo to i nastaviti. Ja mislim da nama treba kompromisa, mislim da je dovoljno svađa, najlakše se posvađati i sve blokirati. Mislim i stičem dojam u tim razgovorima da su predstavnici HDZ-a i SNSD-a shvatili da nemaju ni oni ništa više od tih svađa, da ne mogu ni oni više izaći pred svoje glasače i kazati sve je blokirano, jer jednako odlaze i Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ova zemlja postaje zemlja staraca. To ako ne presječemo ovaj mandat bojim se da će naredni već biti kasno. Ja sam spreman da radim na NATO integracijama, naravno tu su iz HDZ-a. SNSD tu malo koči, ali i Srbija ima saradnju sa NATO savezom i sve zemlje u okruženju. Mislim da će u narednom preiodu i predsjedni Srbije Aleksandar Vučić morati da se opredjeli da li je  za NATO savez ili Rusiju, dosad je vješto balansirao bio i na jendoj i drugoj strani, mada iz Vojske Srbije oficiri idu na školovanje u NATO u države koje su članice NATO saveza i to je sasvim normalna pojava isto kao iz Oružanih snaga BIH. Mislim da slijedi jedan period stabilizacije prilika u BiH, modernizacije Oružanih snaga BIH i jedan značajan iskorak ka NATO savezu.

Prije nekoliko dana gospodin Vučić je tokom televizijskog  gostovanja rekao, „da nam je dosta ratova i da je previše  povezivanja njega  s Rusijom“. Mislite li da je ova njegova izjava nagovještaj stabilizacije?

• Praveći neke analize Oružanih snaga u regionu , došao sam do podatka da je prosječan muškarac u Srbiji star 42 godine i to je najstarija populacija na Balkanu, što znatno smanjuje vojni potencijal Srbije, a zbog čega je to tako? Srbija pati kao i sve ove države u okruženju od emigracija, odlaska mladih ljudi, negativnog prirštaja. Ako sve to uzmemo u obzir zanči da je teško voditi ratove sa ovom populacijom i to je jedna negativna  osobina svih ovih država, a posebno Srbije. Ako pratite gdje odlaze ljudi iz Srbije to svakako nije Rusija, nego Njemačka i zemlje zapadne Evrope, skandinavske države. Mislim da Srbija treba da ide u tom smjeru. Sve ostalo najgore je za Srbiju i njene građane.

S obzirom da ste spomenuli NATO i kazali ste ako budete ministar odbrane BIH, da ćete i vi ići u tom smjeru. Sa vaše tačke gledišta da li će naše tročlano Predsjedništvo uspjeti ići u tom pravcu, kada je u pitanju NATO ali  i EU?

• Otprilike ovako stvari stoje, kada je u pitanju EU tu se svi slažemo, ali ništa ne radimo. Ja se nadam, ovo je prvi put poslije rata da je Vijeće ministara napravilo ozbiljan program, gdje su svi učestvovali svi članovi parlamentarne većine sa prostoa čitave BIH, znači Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Kada je u pitanju NATO savez, ljudi koji dolaze iz reda hrvatskog naroda i bošnjačkog također su za NATO savez, jedino stranke iz RS malo koče. Tu trebamo napraviti konsenzus i napraviti sve da dođemo do vrata NATO saveza, želim podsjetit da su sve političke odluke donijete kada je u pitanju NATO savez, sada samo ostaje da tehnički pripremimo, da standardizujemo našu vojsku po standardima NATO saveza i naravno što je najbitnije treba nam konsenzus svih 30 članica NATO saveza. To bi trebala da bude zadaća i ministra odbrane, ministra vanjskih poslova, članova Predsjedništva da od tih 30 članica izlobiramo da glasaju da nas prime u punopravno članstvo. Ja ću vas podsjetiti da su Švedska i Finska poslale zahtjev, ali je Turska napravila problem zbog emigranta pretežno Kurda koji su otišli u Švedsku gdje su dobili sva prava , Turska je to stopirala  i obustavila prijem Švedskoj koja je daleko jača i ekonomski i privredno, ali i vojno od BiH. Tako da mislim da Predsjedništvo tu treba da djeluje, da  lobira , pažljivo apostrofira države koje bi mogle biti protiv ulaska BIH u NATO savez.

U posljednje vrijeme pojedine odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta naišle su na osude. Da li je gospodin Schmidt iskreni prijatelj naše zemlje?

• Kada je u pitanju visoki predstavnik gospodin Schmidt mislim da je on iskreni prijatelj BiH, međutim on ne djeluje nazavisno, jer je u stalnom kontaktu sa političatrima u BiH, zatim s ljudima na vlasti u Srbiji i Hrvatskoj. Naravno u stalnom je kontaktu i sa zapadno evropskim zemljama, SAD-om, Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom, a tu postoji Vijeće za implementaciju mira gdje Rusija standardno opstruira, i to stvara određene probleme, te stoga visoki predstavnik nije nezavistan u svome djelovanju. Ipak, što se tiče njegovih namjera mislim da su dobre. On dolazi iz države koja je puna kompromisa, koja funkcioniše na kompromisima i on pokušava to i ovdje da uvede. Kod nas je složen ustavnopravni sistem države i to stvara probleme i visokom predstavniku i nama. Niti je on to nametnuo, niti smo mi za taj Ustav, ali dok se ne promijeni mi ga moramo poštovati.