Gdje je nestalo dvadesetak miliona maraka
Od 124 miliona maraka, koliko je bio ukupan prihod od kockanja u prošloj godini, u budžetsku kasu se slilo blizu 106 miliona. Iako imaju pravo na taj novac, pare nisu vidjeli ni sportisti ni humanitarne organizacije ni kulturnjaci. Prioritet je krpljenje budžetskih rupa. A to što se krši Zakon nije preveliki problem. To i sam predsjednik Vlade kaže, koji je nedavno poručio – ako kršimo Zakon, mijenjaćemo ga.
Iako Zakon o igrama na sreću jasno kaže da novac od kockanja mora biti potrošen na sportiste, humanitarne organizacije, kulturu i slično, skoro 106 miliona maraka, koliko se prošle godine slilo u budžet Srpske, isparilo je. Gdje, niko ne zna. Organizacijama je putem javnog konkursa podijeljeno svega 518.000 maraka, što je manje od pola procenta.
„Konkursi u ministarstvu za boračka pitanja i u ministarstvu porodice omladine i sporta su nekoliko puta raspisivali konkurs kako bi dodijelili ta sredstva, i onda ga poništavali. Taj novac nije dospio u ruke ni sportistima ni borcima. Ja imam nezvanične informacije da je dio novca potrošen za Srpska open, jer je samo iz Ministarstva porodice, omladine i sporta izvojeno oko 14 miliona za taj turnir“, poručuje Dijana Ješić, generalni sekretar Narodnog fronta za BN.
Od četiri ministarstva, nadležna da humanitarnim organizacijama, sportistima, kulturnjacima i boračkim kategorijama podijele novac od kocke, samo je jedno, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, raspisalo konkurs za podjelu tog novca za 2023. godinu. Ali i oni su ostali kratkih rukava, jer umjesto 40 miliona koliko im pripada, dobili su svega pola miliona. Kultura je spala na 20.000 maraka, od oko 26 miliona, koliko je, prema propisima, trebalo pripasti Ministarstvu prosvjete i kulture.
„Lutrija Republike Srpske najmanje služi onome čemu je namijenjena, jer bi trebalo višak dobiti, kao u drugim zemljama, da izdvaja u takozvane humanitarne svrhe. Ili u domenu zdravstva, ili školstva, ili omladine. Nažalost, ne vidimo da se to dešava“, kaže Slaviša Raković, ekonomista.
Konkurs za dodjelu 661.000 maraka za projekte za borce prvo je raspisan, a potom je u decembru povučen, jer su sredstva preusmjerena.
“Prema uredbi koju je Vlada donijela, određena ministarstva dobijaju određeni procenat. Ministarstvo zdravlja dobija 37 odsto, ministarstvo kulture 25%, porodice, omladine i sporta takođe 24% i rada i boračko – invalidske zaštite 13 posto. Ostala ministarstva 4 posto. I onda bi ta ministarstva trebalo da raspisuju javni poziv i taj novac raspodjeljuju.
I Crveni krst nije dobio nijedne marke 2022. i 2023. I ova druga ministarstva, pitanje je koliko su dobila. Sve su to minorna sredstva u odnosu na ovaj prihod koji se prikupio“, kaže Mirjana Orašanin, poslanik SDS-a u NSRS.
Pozorišta, slikari, muzičari, književnici, alternativni umjetnici – nisu dobili ništa, čak ni priliku da se bore za taj novac. Iz opozicije poručuju da je to bilo očekivano.
„Pa to je postalo endemsko, krši se sve živo, Zakone više niko ne čita. Ja sam ubijeđen da ovi što su formirali budžete uopšte nisu ni čitali Zakone o igrama na sreću. Ne samo Vlada. Dio prihoda od igara na sreću dobijaju i lokalne zajednice. Ja nisam shvatio da bilo ko od njih usmjerava taj dio novca u predviđene namjene“, kaže potpredsjednik PDP – a, Milko Grmuša.
Zarada od kocke svake godine premašuje očekivanja. Prema podacima APIF, u toku 2022. godine samo dvije najveće kladionice u Srpskoj su imale prihod veći od 160 miliona maraka. Godinu kasnije njihov prihod raste za oko 30 odsto. Očigledno to sve odgovara i vlastima, jer se dio tog novca slijeva u budžetsku kasu, iako ne dospjeva na adrese na koje bi trebalo, čime se krši Zakon. Ali ako se obistine najave Radovana Viškovića, koji bi da mijenja Zakone koji se krši, mogle bi se možda očekivati i izmjene Zakona o igrama na sreću.
