Eksplozija cijena hercegovačkog krša zbog solarnih elektrana: U biznis ulaze i ministri
Proces dekarbonizacije i prelazak na obnovljive izvore energije učinili su hercegovački krš atraktivnim za investicije, posebno za razvoj solarnih elektrana.
Potražnja za zemljištem u ovom dijelu Bosne i Hercegovine značajno je porasla, što je rezultiralo eksplozijom cijena. Prema podacima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RGURS), cijene zemljišta u nekim područjima su se utrostručile u posljednjih nekoliko godina.
Enorman skok cijena
Primjerice, prosječna cijena građevinskog zemljišta u Ljubinju je 2021. godine bila 1,1 KM po kvadratnom metru, dok je prošle godine skočila na 27,6 KM. U Nevesinju je cijena zemljišta porasla sa 1,5 KM po kvadratu u 2021. na 9,2 KM prošle godine. U Bileći je cijena zemljišta porasla s 3,5 KM na 16 KM u istom periodu.
Direktor kompanije “Etmax” iz Banje Luke, Siniša Maksimović, svjedoči o rastu potražnje i cijena zemljišta zbog razvoja solarne energije. “Na početku se zemlja kupovala po cijeni od tri do četiri marke po kvadratu. Sada ta cijena ide do osam maraka,” kaže Maksimović, dodajući da se cijena zemljišta u posljednjih osam godina udvostručila.
U biznisu sa solarnim elektranama i ministri
Među brojnim investitorima zainteresiranim za solarne elektrane nalaze se i političari. Ministar gospodarstva i poduzetništva Republike Srpske, Vojin Mitrović, preko supruge i njenog poduzeća “Energy of the Future” iz Bijeljine tražio je koncesiju za 244 hektara zemljišta na lokaciji Hadžibegovo brdo u Bileći. Vlada Republike Srpske nedavno mu je dala suglasnost za izgradnju elektrane “Bileća – solar 1” s instaliranom snagom od 140 megavata i planiranom godišnjom proizvodnjom od 198 gigavat sati struje.
Vrijednost investicije procjenjuje se na oko 230 milijuna maraka, a Mitrović je uvjeren da neće imati problema s financiranjem. Osim njega, i tvrtka “Method Energy RS” iz Bileće traži državnu koncesiju za gradnju solarne elektrane na pet parcela ukupne površine 22,7 hektara, s instaliranom snagom od 22,36 megavata i godišnjom proizvodnjom od 33,3 gigavat sati.
Potencijalni rizici
Profesor Mirza Kušljugić s Fakulteta elektronike u Tuzli upozorava na potencijalne rizike povezane s velikim investicijama u solarne elektrane. “Jedan od glavnih rizika je plasman struje, posebno za veće elektrane. Investitori će morati imati kvalitetne ugovore o otkupu, jer na tržištu postoje negativne cijene energije zbog velike proizvodnje,” kaže Kušljugić.
Kušljugić također ističe da država treba bolje regulirati razvoj solarnih projekata kako bi se izbjeglo stvaranje potencijalnog balona. “Podsjetit ću vas na neuspješne priče oko smilja u Hercegovini i malina u Posavini. Ovo je na papiru jedan balon. Ipak mislim da će tek 10 do 15 posto svih najavljenih komercijalnih projekata biti završeno,” zaključuje on.
Rast broja solarnih projekata
Najveći trgovac struje u regiji, Vuk Hamović, već je dobio 133 hektara državnog zemljišta za izgradnju solarne elektrane snage 60 megavata vrijedne 100 milijuna maraka. U fazi razvoja je i solarni park “Nevesinje,” vrijedan čak 880 milijuna maraka, što ukazuje na rast broja i veličine solarnih projekata u Bosni i Hercegovini.
