Lazović poručio da je vrijeme za promjene: Sa Dejtonom smo trebali živjeti 10 godina

Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH i učesnik svih mirovnih sporazuma, smatra da je formula utvrđena Dejtonskim mirovnim sporazumom – dva entiteta i tri naroda – prevaziđena. Međutim, BiH će još dugo biti talac ovog sporazuma i Aneksa 4 (Ustava BiH).

Lazović je naglasio da bošnjački narod ne može opstati bez države BiH, a BiH ne može opstati ukoliko ne postane građanska država.

“Presude Evropskog suda za ljudska prava otvorile su mogućnost da put ka Briselu bude brži. Političke snage u dogovoru sa Beogradom i Zagrebom koče implementaciju tih presuda. Kada se spomene građanska država, odmah se nailazi na otpor HNS-a i Beograda, koji tvrde da je to unitarna država s Bošnjacima kao dominantnim narodom. Rješenje za građansku državu leži u presudama ESLJP-a. Njihovom implementacijom bi se potisnula etnička politika i afirmirala individualna ljudska prava,” kazao je Lazović tokom panela “Bosna i Zapad: Implikacije presuda Evropskog suda za ljudska prava” održanog u Sarajevu.

Lazović je jasno istakao da etničke politike žele dalju podjelu države.

“Jedna multietnička država kao što je BiH ne bi smjela dozvoliti da etničke zajednice postanu zasebne teritorijalne jedinice unutar BiH. Političke snage, bilo u poziciji ili opoziciji, trebaju izvršiti pritisak na američku administraciju i OHR da se što prije implementiraju presude,” rekao je Lazović.

Prema njegovom mišljenju, nema dovoljno svijesti o značaju presuda suda u Strazburu ni unutar vladajućih političkih partija ni onih koje sebe nazivaju građanskim partijama.

“Imam izjave nekih lidera koji tvrde da je građanska država iluzija koja se neće ostvariti za našeg života. Takve izjave, poput onih lidera NIP-a, podržavaju HNS i Dodika koji ne žele implementaciju presuda. Ubijeđen sam da te presude eliminišu sve negativnosti na političkoj sceni i ubrzavaju put ka EU,” dodao je.

Lazović smatra da je BiH potrebna jaka politička struktura koja će vući zemlju naprijed, ali ne vidi to ujedinjenje.

“Moje iskustvo govori da bez aktivnog uključivanja američke administracije, ništa se brzo neće pokrenuti. I oni su svjesni da se Dejtonski mirovni sporazum mora mijenjati jer je nadživio svoju svrhu. Prioritet je mijenjati Ustav kroz implementaciju presuda ESLJP-a, što bi eliminisalo sve diskriminacije i etničke podjele,” naveo je.

Lazović vjeruje da je došlo vrijeme za razmišljanje o novom konceptu uređenja BiH.

“Sjećam se u Ohaju 1995. godine, na kraju pregovora s gospodinom Holbrukom, upozorili smo ga da Dejton ne može biti trajno rješenje za BiH. On je rekao da ćemo najmanje 10 godina morati živjeti s ovim Ustavom. Već živimo 30 godina s ovim Ustavom i vrijeme je za promjene. Zadnjih 10-15 godina imamo sukob Republike Srpske sa državom BiH. Mislim da je vrijeme da se taj sukob definitivno riješi i da će Republika Srpska biti poražena. Dodik kaže da je Dejton propao, i ja se slažem. Ali to ne znači da je propala država BiH, već njena entitetska podjela. Treba se vratiti osnovnim premisama Vašingtonskog sporazuma kada su nam stranci rekli da će cijela država biti federacija kantona, bez entiteta,” prisjetio se Lazović.

Na kraju, Lazović je podsjetio na izjavu generalnog sekretara NATO-a, Jensa Stoltenberga, kada je boravio u Sarajevu, da sa ovakvim Ustavom BiH ne može postati članica NATO-a.

“Treba otvoriti pitanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Aneksa 4 jer ova formula dva entiteta i tri naroda nije formula za budućnost BiH,” zaključio je Lazović.