BiH na putu ka EU: Može li ponoviti hrvatski model?

Nakon što je Evropsko vijeće donijelo odluku o otvaranju pregovora za članstvo BiH u EU, zemlja je napredovala na evropskom putu. No, pred BiH je još mnogo izazova, a model koji je primijenila susjedna Hrvatska mogao bi biti putokaz.

Iako je metodologija pristupanja EU nešto drugačija nego što je bila u slučaju Hrvatske, većina principa ostaje ista.

Hrvatska je započela intenzivnije približavanje EU-u početkom novog milenijuma. Potencijalnom kandidatkinjom postala je 2001. potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, da bi u februaru 2003. službeno zatražila članstvo. Hrvatska je uspjela završiti pregovore za članstvo u EU-u nakon pet godina i devet mjeseci, što je bilo najduže od svih prethodnih uspješnih pristupanja zemalja srednje i istočne Evrope.

BiH se suočava s različitim izazovima, a proces pristupanja EU-u bit će dugotrajan i zahtjevan. No, postoji spremnost za napredak i reforme koje će u konačnici dovesti do članstva.

Haški sud i Ante Gotovina su predstavljali prepreku za Hrvatsku tijekom pregovora. Slično, BiH će morati suočiti se s izazovima vezanim uz pravosuđe, ljudska prava i vladavinu prava.

Ključno je za BiH da se ne zaplete u bilateralne sporove ili unutarnje političke nestabilnosti koje bi mogle usporiti proces. Slovenija je blokirala hrvatske pregovore zbog bilateralnog pitanja razgraničenja, što je pokazalo koliko takvi sporovi mogu biti štetni za proces pristupanja.

Pretpristupni monitoring, koji je bio primijenjen u slučaju Hrvatske, mogao bi biti koristan alat i za BiH kako bi se osigurala kontinuirana provedba reformi i pritisak na vlasti da nastave s potrebnim promjenama.

Unatoč svim izazovima, BiH ima priliku slijediti put ka članstvu u EU-u. Ključno je da se angažira u provedbi reformi, borbi protiv korupcije i jačanju institucija, kako bi proces pristupanja bio što efikasniji i brži.