Bilal Bosnić je na slobodi. U kakvo okruženje se vratio?

Selefijski predavač Husein Bilal Bosnić doprinio je prije sedam godina stvaranju terorističke prijetnje u Bosni i Hercegovini i vrbovanju terorista za odlazak u Siriju. On se nakon odležane zatvorske kazne vraća u drugačije sigurnosno i vjersko okruženje, ali stručnjaci vjeruju da i dalje uživa povjerenje i uticaj na zajednice koje su ga podržavale.

“Dobrodošao kući Bilale gazijo. Bužim je uz tebe”, ispisano je na plakatima koji su objavljeni na Facebook stranici Bilal Bosnić, napravljenoj u julu ove godine.

Foto: Robert Fajt / CROPIX

Na društvenim mrežama novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pronašli su niz objava na privatnim profilima ili stranicama u kojima se Bosniću, koji je osuđen za terorizam, relativizuje presuda ili izražava dobrodošlica na slobodu.

Dobrodošlicu sinu Samiru Redžo Begić iz sela na granici s Hrvatskom nikada nije imao priliku poželjeti. Posljednji put ga je vidio u jesen 2013. godine, a čuo početkom 2014. godine, kada mu se javio iz Sirije, s područja takozvane Islamske države.

“To je bilo do, mislim, 2. februara – on je poginuo”, kaže Begić.

On ne zna gdje je tačno njegov sin poginuo niti je od bilo koga dobio ikakvu informaciju osim potvrde smrti.

U presudi Bosniću iz 2015., kojom je osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja i vrbovanja na terorističke aktivnosti i organiziranje terorističke grupe, utvrđeno je da je finansirao odlazak Samira Begića u Siriju. Presudom je utvrđeno da je Samir prisustvovao Bosnićevim javnim predavanjima i da je poginuo kao pripadnik terorističke organizacije.

Njegov otac kaže da nije znao da Samir odlazi na Bosnićeva predavanja.

“Ali ako je on to predavao, taj način, ako ih je vrbovao, ako je organizirao… izlazi na slobodu, a upropastio je par mladića”, kaže Begić.


Redžo Begić, otac Samira koji je poginuo u Siriji 2014. godine. Foto: BIRN BiH

Sjedeći u džamiji na ulazu u selo Tržac nadomak Cazina, Begić se prisjeća posljednjeg susreta sa sinom Samirom 2013. godine. On je tada, govoreći da ide na odmor u Tursku, napustio rodno mjesto i otišao se boriti za takozvanu Islamsku državu, jednu od najzloglasnijih terorističkih organizacija.

“Mi smo se lijepo oprostili”, priča Redžo navodeći kako mu je sin otišao početkom novembra iz Tršca.

“Oko 15. telefonom se on meni javlja. (…) Veli on: ‘Ja sam, stari, prešao iz Turske iz Siriju’”, prisjeća se Redžo i navodi kako ga je upitao šta će on tamo i: “Pa šta ćeš, boriti se?”

Samir ga je nekoliko puta zvao iz Sirije prije nego što je poginuo.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) više puta su posjećivali Redžu Begića i njegovu suprugu, s kojom stanuje u mjestu oko 30 kilometara od Bužima, raspitujući se o Huseinu Bilalu Bosniću i njegovom poznanstvu sa Samirom.

Ključno vještačenje na suđenju na osnovu koga su sudije Državnog suda došle do zaključka da je Bosnić imao uticaj na odluku o odlasku u Siriju i Irak iznio je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović.

On smatra kako je Bosnić, kao i neki drugi ideološki lideri, nakon izdržane kazne “dodatno osvjedočen autentični lider i potencijalni vođa”.

“Robija u očima onih koji slijede nekoga dodatno potvrđuje tu osobu kao autoritet. Prema tome, vjerujem da će on iz zatvora izaći kao osvjedočeni ideološki autoritet za tu grupu ljudi”, kaže Azinović.

Bosnić je 3. septembra, nakon izdržane zatvorske kazne, napustio Državni zatvor, u koji je iz zatvora u Zenici prebačen krajem 2020. godine.

Za vrijeme koje je proveo u zatvoru, okruženje iz kojeg je otišao promijenilo se. Takozvani ISIL je poražen i gotovo nestao. Odlasci iz BiH u Sriju u Irak prestali su prije nekoliko godina, a veliki broj muškaraca i žena vratio se u BiH sa ovih prostora. Muškarci bili su izloženi sudskom postupku i osuđeni na zatvorske kazne.

Odnos prema selefijskim predavačima se također promijenio, a predrasude i negativan odnos većine prema njima su se smanjile. Neki od selefijskih daija, osoba koje pozivaju druge u ono što nazivaju izvornim islamom, koji su se javno protivili odlascima na strana ratišta, ali i neki koji su učestvovali u istim događajima na kojima je bio Bosnić, danas su ono što Azinović smatra “mainstreamom” i imaju na desetine ili stotine hiljada sljedbenika na društvenim mrežama.

Oni više ne raspravljaju da li je potrebno ići u džihad odnosno sveti rat, objašnjava Srđan Puhalo, autor istraživanja i knjige o selefijama u BiH. Teme kojima se bave sada su drugačije i više okrenute svakodnevnim problemima.

“U svakom slučaju će biti jedna vrlo zanimljiva dinamika da se u budućnosti prati kako će izgledati taj odnos selefija muslimana prema Bilalu Bosniću, koji je proveo sedam godina u zatvoru, odnosno prema nekim drugim autoritetima koji su završili fakultete u Egiptu, Siriji i Saudijskoj Arabiji”, kaže Puhalo.

Poruke na društvenim mrežama koje je pratio BIRN BiH pokazuju da Bosnić nije zaboravljen


Husein Bilal Bosnić je 3. septembra 2021. godine izašao na slobodu. Foto: BIRN BiH

Facebook stranica Bilal Bosnić napravljena je tokom jula ove godine. U vrijeme kada su novinari BIRN-a BiH pratili sadržaje, za dvije objave na ovoj stranici i samu stranicu su plaćene reklame. Na njoj se ne navodi ko je autor niti je sa ove stranice odgovoreno na upit za razgovor.

Jednu od videoobjava ove stranice, u kojoj se navodi: “Brate, ti si slobodan uprkos zidovima”, podržao je jedan od policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona (MUP SBK).

On niti MUP SBK-a nisu odgovorili na upit novinara o podršci Bosniću.

Podršku na društvenim mrežama Bosnić je dobio prošle godine, kada je, nakon njegovog izlaska na dženaze sinu i bratu, napravljeno više objava na Facebook stranici Dava tim kojima se relativiziraju presude po kojima služi kaznu. Prema tadašnjoj analizi BIRN-a BiH, objavu su podijelili pojedini pripadnici Oružanih snaga BiH, nastavnik i imam.

Iz Oružanih snaga BiH su nakon ovih objava pokrenuli postupke o ponašanju pripadnika Sabahudina Mujaka i Mesuda Selimovića. Nakon obavljene istrage, kako su kazali, u slučaju protiv Mujaka je utvrđeno da nije moguće utvrditi njegov stav po pitanju predmeta iz prijave.

“Samim tim [se] nije moglo utvrditi da prijava sadrži pokazatelje da je imenovani svojim stavom na Facebook profilu iznio lični stav”, navodi se u odgovoru Oružanih snaga za Mujaka, dok je Selimović tokom postupka tvrdio kako se radi o lažnom profilu.

Novinarima BIRN-a BiH je s ovog profila odgovoreno kako “nije baš aktivan i koristi ga više osoba”. Objava o Bosniću iz prošle godine je obrisana.

Nermin Sijamhodžić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma u Federalnoj upravi policije (FUP), kaže kako je teško procijeniti koliko je podrška putem interneta stvarna i ostvariva, zbog čega je nemoguće procijeniti koliko ljudi zaista i podržava Bosnića.

“Nakon izdržane kazne, Husein Bosnić je faktički slobodan čovjek. U ovom trenutku teško je procijeniti kako će se on ponašati nakon što se vrati u svoju lokalnu zajednicu odnosno svoju sredinu”, rekao je Sijamhodžić u razgovoru vođenom prije Bosnićevog izlaska na slobodu.

Povećan utjecaj selefijskih daija


Vlado Azinović je kao vještak u predmetu protiv Bosnića potvrdio kako je on u svojim nastupima podržavao uspostavu tzv. Islamske države. Foto: BIRN BiH

Vlado Azinović je svojim vještačenjem tokom suđenja 2015. godine utvrdio kako je Bosnić svojim nastupima, uživo ili putem YouTubea, jasno hvalio i podržavao uspostavu takozvane Islamske države. On navodi kako je situacija danas potpuno drugačija u odnosu na taj period, te da je nepoznanica čime bi se Bosnić mogao baviti nakon izlaska iz zatvora.

“Danas imate od enkriptiranih kanala za komunikaciju na mobilnim telefonima, do Instragrama i drugih društvenih mreža. Pitanje je ko će ga tome poučiti, je li možda već naučio u zatvoru ako je imao priliku i kako će se brzo snaći na tom tržištu na kom će i on biti jedan od faktora”, navodi Azinović, dodajući kako danas ove kanale veoma uspješno koriste druge selefijske daije.

Druge daije su, kako kaže Azinović, nastavile govoriti isto što i Bosnić u ranijem periodu ali odbacivši narativ “koji može dovesti do hapšenja, suđenja, zatvaranja”.

Na profilima selefijskih daija koje je pratio BIRN BiH i čiji je utjecaj značajno povećan tokom Bosnićevog boravka u zatvoru, ni na koji način nije spomenut njegov izlazak iz zatvora.

Svi koje je kontaktirao BIRN BiH odbili su razgovor. Najpopularniji selefijski daija na društvenim mrežama, kojeg na Facebooku prati više od 300.000 ljudi, Elvedin Pezić nije pristao na razgovor. Na razgovor nisu pristali niti Safet Kuduzović i Dževad Gološ. Na arhivskim snimcima koji se mogu pronaći na internetu, Kuduzović i Gološ su učestvovali na najmanje jednom događaju na kojem je Bosnić držao predavanja.

Azinović kaže kako je još uvijek teško procijeniti na koji će način “konkurencija” Bosniću utjecati na promjene narativa.

“Ali, u svakom slučaju, mislim da će [izlazak Bosnića] utjecati na ovu scenu na jedan vrlo specifičan način”, navodi Azinović.

Značajan broj stručnjaka koji su istraživali fenomen radikalizacije u BiH nije pristao na razgovor o uticajima koje će Bosnićev izlazak na slobodu imati na društvo. O tome nisu željeli govoriti ni u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.

Nakon Bosnićevog hapšenja, Islamska zajednica je tokom 2015. godine integrirala osobe, grupe i organizacije koje su djelovale van zajednice. Zbog toga danas smatraju kako je priča o takozvanim paradžematima završena iako se dio njih nikada nije uključio u zvaničnu strukturu Islamske zajednice.

“Postoje neke neformalne grupice koje se povode za nekim drugim pravnim školama i na malo drukčiji način obavljaju namaz, te drukčije razumijevaju neka učenja islama, čime djelimično odstupaju od institucionalnog tumačenja islama koje zastupa Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini”, navode iz ove vjerske institucije, pojašnjavajući kako je to njihovo pravo.

Na razgovor nisu pristali ni predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, niti tužioci Državnog tužilaštva. Razgovor sa upravnikom i osobljem zatvora u Zenici, gdje je Bosnić proveo najveći dio svoje kazne, novinarima BIRN-a BiH nije dozvolilo Federalno ministarstvo pravde navodeći kako je nemoguće procijeniti da li bi davanje izjava štetilo izvršenju kazne zatvora Bilala Bosnića.

Upravnik Državnog zatvora, Siniša Perković navodi kako se unutar zatvora provode programi deradikalizacije u saradnji s Vijećem Evrope, koji su, kako navode iz ove institucije, imali za cilj smanjiti negativne efekte koje radikalizovani zatvorenici mogu imati na druge zatvorenike i smanjiti ekstremizam i nasilje u zatvorima.

Perković nije mogao govoriti o konkretnim uspjesima ovog programa, navodeći kako se program kratko primjenjuje unutar zatvora, ali je kazao da je kroz program prošao i Bilal Bosnić.

“Stav službe je da on ne iskazuje svoje radikalne stavove, bar tim službenicima koji rade u tretmanu”, navodi Perković i dodaje kako nije primijećen pokušaj djelovanja na druge zatvorenike.

Azinović objašnjava kako Bosnić nije mogao prolaziti programe deradikalizacije “jer oni u zatvorima ne postoje”.

Za Bosnićevog advokata Adila Lozu je iluzija da se njegov klijent prevaspitava.

“Bojali su se da vaspitači ne budu prevaspitani jer je on zaista magnet od čovjeka, gdje ljudi vole da ga slušaju. Ja se, evo, sjećam jedne situacije za vrijeme suđenja kada je jedan od sudskih policajaca, koji je imao psihičkih problema, tražio da ide da mu on ‘odučava’ određene kur'anske ajete. I oni su njega voljeli, ti sudski policajci”, kaže Lozo.

Bosnićev izlazak na slobodu za policiju predstavlja sigurnosni izazov, navodi načelnik Sijamhodžić. Zbog toga planiraju pratiti šta se dešava na terenu.

“Bosnić ima jako manipulativnu sposobnost, tako da može uticati na donošenje odluka pojedinih ljudi”, navodi Sijamhodžić, pojašnjavajući kako je najveći izazov danas radikalizacija mladih putem interneta.

Branilac Lozo kaže kako se njegov branjenik neće baviti podučavanjem ljudi.

“Ja sam razgovarao sa njim – on nema namjeru da se bavi podučavanjem ljudi vjeri jer su svi podučeni vjeri. Ljude treba podučiti da rade i da se bave nečim od čega se živi”, kaže Lozo i dodaje kako se njegov branjenik ranije bavio uzgojem stoke, čime bi se mogao baviti i nakon izlaska iz zatvora.

On smatra da se danas predavanja Bosnića ne bi ni primijetila s obzirom da je “euforija takozvanih paradžemata prošla, euforija terorizma je prošla”.

Uprkos tome i porazu takozvanog ISIL-a, Azinović smatra da izazovi ostaju.

“Ono što je problem jeste ideologija koja je ostala iza toga, ideologija koja nije poražena, ideologija koja je u velikom broju slučajeva ostala da živi”, kaže Azinović.

Sedmogodišnja kazna zatvora za Bosnića ne može utješiti Redžu Begića nakon smrti sina.

“Ako je on tu djecu poslao u smrt, to je ništa. Jer ti ćeš, evo, za sedam godina izaći i nikom ništa, slobodan građanin, a mi ćemo i dalje kukati. Kad pogledam sliku, ne mogu spavati”, kaže Begić za BIRN.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79