Crna Gora, Milo Đukanović i Srbija: Izbori u susjedstvu bit će najneizvjesniji do sada

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori održavaju se danas u trenutku znatnih političkih napetosti. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je uzrokovao nezadovoljstvo Srba i reakciju Srbije. Analitičar Aleksandar Popov za Klix.ba je govorio o tome kako će ovi događaji utjecati na ishod izbora.

Za ovog srbijanskog analitičara izbori će biti, kako je rekao, najneizvjesniji do sada. Objasnio je zašto tako misli.

“Prema ispitivanjima vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) ima najniži rejting do sada. Na to je sigurno utjecalo ono što se dešavalo ranije u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti – protesti koji su privukli ne samo one koji su prosrpski orijentisani, koji se izjašnjavaju kao Srbi, nego i Crnogorce pravoslavne vjere, kao i jedan broj ljudi koji su agnostici ili ateisti, ali koji su nezadovoljni načinom vladavine”, kazao je.

Podsjetio je da Srbija nije samo posredstvom protesta protiv spomenutog zakona utjecala na političku situaciju u Crnoj Gori.

epa05321912 Children hold a Montenegrin flag at the Independence Square during the celebrations for the country's 10th anniversary of its Independence Day in Podgorica, Montenegro, 21 May 2016. EPA/BORIS PEJOVIC

“Bilo je tu izjava zvaničnika, a tu su i mediji, posebno tabloidi koji su vodili kampanju”, ukazao je Popov.

Na pitanje da li će se promijeniti politički kurs Crne Gore poslije izbora, odgovorio je da je to, kako je izjavio, enigma. Za njega je pitanje da li će sadašnja vlast moći opstati. Popov je ocijenio da bi većina Crnogoraca građanski orijentiranih priželkjuje da se vlast konstituiše bez prosrspskih stranaka.

Naglasio je da će “postizborna geometrija” utjecati na to da li će odnosi između Crne Gore i Srbije ostati napeti ili će se relaksirati.

Političke napetosti u Crnoj Gori su počele nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Zakon nalaže da će vjerska imovina od kulturnog značaja, a koja je do 1918. bila u vlasništvu države i kasnije neodgovarajuće postala vlasništvom neke vjerske zajednice, ponovo biti u državnom vlasništvu. Za većinu građana Crne Gore srpske nacionalnosti to je neprihvatljivo smatrajući to udarom na Srpsku pravoslavnu crkvu.

Nezadovoljstvo su izražavali i litijama, a neke od njih su bile i u Bosni i Hercegovini. Očekivano, podršku nezadovoljnom stanovništvu dale su prosprski orijentisane stranke u Crnoj Gori i Srbija, što je odnose između dvije zemlje učinilo dodatno napetim. Protesti i litije održavali su se i tokom pandemije koronavirusa

Posebne epidemiološke mjere na biralištima

Tenzije nisu splasnule ni tokom pandemije koronavirusa, pa su se zbog zabrane okupljanja većeg broja ljudi na javnom mjestu održavale auto-litije. U takvoj napetoj atmosferi Crna Gora danas dočekuje 11. izbore od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori, a pete od obnove nezavisnosti 2006. godine. Posljednji parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su 16. oktobra 2016.

Zbog epidemije koronavirusa koja je proglašena na teritoriji cijele Crne Gore, ovogodišnji izbori održat će se pod posebnim epidemiološkim mjerama. Prema naredbama Ministarstva zdravlja i Državne izborne komisije (DIK), građani će na birališta morati da dođu sa zaštitnim maskama a biračka mjesta moraju biti dezinfikovana.

Građani su obavezni da na birališta donesu svoje olovke, dok su birački odbori obavezni da obezbijede maske i dezinfekciona sredstva. Kako se navodi u uputstvima, građani na biralištima moraju držati fizičku distancu, a masku smiju skidati samo tokom identifikacije.

Političar sa “stotinu života”

Izbori će, nema sumnje biti neizvjesni, a čini se da je jedino izvjesno da ni nakon njih neće biti mira u Crnoj Gori. Milo Đukanović (Demokratska partija socijalista) vladar je Crne Gore što kao predsjednik, što kao premijer, već trideset godina i po tome je bez premca u regiji. Početkom krvavih devedesetih bio je sa svojim bliskim saradnikom Momirom Bilatovićem na “ti” sa beogradskim krvnikom Slobodanom MIloševićem. No, Đukanović je kao svaki lukavi političar sa “stotinu života” nešto kasnije napravio odmak od Beograda i promijenio kurs crnogorskog broda ka Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Zato njegovu “glavu” traži opozicija predvođena Andrijom Mandićem (koalicija Demokratski front), igračem po beogradskim notama koje su dorađivane u Moskvi, ali i onim kontroverznog mitropolita Amfilohija.

Inače, pravo glasa ima 540.026 birača na 1.217 biračkih mesta. Bira se 81 zastupnik u parlamentu. Na listićima će se naći 11 izbornih lista, što je za šest manje nego na izborima 2016.godine. Bošnjačka stranka učestvuje na izborima pod sloganom “Bošnjačka stranka – Ispravno – Rafet Husović”, a prvi na listi je poslanik Ervin Ibrahimović. Inače, izborni cenzus za manjine u Crnoj Gori je 0,70 posto za Bošnjake i Albance, a 0,35 posto za Hrvate.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79