(FOTO) Šta će biti sa državljanima BiH, borcima tzv. Islamske države, nakon predaje?
Zvanično još nije poznat broj državljana Bosne i Hercegovine koji su se predali, a potom ih lišili slobode pripadnici Sirijskih demokratskih snaga. No, prema dostupnim snimcima, stručna javnost, ali i nadležne institucije, prepoznaju pojedine Bosance i Hercegovce koji su se priključili redovima ISIS-a. Neki od njih su dobro poznati bh. javnosti zbog prijetnji koje su upućivali u prvom redu reisu-l-ulemi Huseinu efendiji Kavazoviću, a neki su poznati i međunarodnim policijskim agencijama jer je su za njima raspisane Interpolove potjernice.
Nepregledan red zarobljenika. Pripadnika tzv. Islamske države. Na livadi, pognutih glava, razoružani, u isčekivanju sljedećeg poteza kurdskih vojnika. Među njima i državljani Bosne i Hercegovine. Na snimcima i fotografijama koji kruže proteklih dana, profesor Vlado Azinović prepoznaje dvojicu. Amira Selimovića i Aliju Keserovića, piše N1.
“Koje znamo od ranije, ne samo po njihovim postovima na Facebooku i fotografijama koje su ponosno pokazivali u protekle četiri godine, koliko su već u Siriji i Iraku, nego konkretno i po prijetnji koju je Amir Selimović uputio nama ovdje, zaprijetio da će nas sve obući u narandžaste kostime i da će reisu-l-ulemu pogubiti na Baščaršiji u jednoj dosta arogantnoj i osionoj poruci koju je uputio 2016. godine iz Sirije i Iraka. Danas smo ga jedva zapravo prepoznali jer je očito proživio štošta u međuvremenu”, priča Vlado Azinović, profesor na FPN.
Od ranije su u zatvorskom dijelu kampa Roj također dvojica Bosanaca i Hercegovaca – Ibro Ćufurović, 24-godišnjak iz Velike Kladuše, koji je prethodno dospio na crvenu potjernicu Interpola, te Armin Čurt čije prijetnje reisu Kavazoviću su također dospjele do bh. i regionalne javnosti, te izvjesno je još dvojica muškaraca u BiH. Na fotografijama AFP-a, među onima koji su se predali, mnogi već prepoznaju Edvina Babića. No, tu nije kraj. U zarobljeništvu su i prema trenutnim informacijama također poznati Interpolu, Salem Hasić i Senad Kasupović. Ali i bh. državljanin, Enes Borovac. No, šta dalje?
“I ako budemo prihvatali nekoga ko je naš državljanin – je li počinio neko krivično djelo, je li učestvovao u nekim nedozvoljenim radnjama, aktivnostima, i ako jeste istog momenta će biti procesuiran”, kazao je u februaru Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH.
Ali sam proces identifikacije mogao bi potrajati, navode iz Ministarstva sigurnosti. Zbog složenosti sigurnosnih rizika i provjera. Do kraja prošle godine procjena je bila, kaže profesor Azinović, da su desetine odraslih Bosanaca i Hercegovaca još na teritoriji Sirije i Iraka.
“Kurdi nemaju državu, ne radi se o nekoj državnoj strukturi s kojom možete pregovarati o deportaciji ili izručenju vaših državljana. SAD su svojevremeno nudile posredništvo svim zemljama, članicama koalicije u izručenju i deportaciji njihovih građana iz Sirije i Iraka u matične zemlje. Međutim, Amerikanci se povlače iz tog dijela Sirije i pitanje je da li su potencijali tehnički kapaciteti, logistički koji su bili na raspolaganju prije dva ili tri mjeseca još uvijek tamo”, ističe Azinović.
Posebno je sporna sudbina blizu 80-ero djece koja su proteklih godina odvedena iz BiH, kao i neutvrđen broj djece koja su u međuvremenu rođena u Siriji i Iraku. U Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine kažu da je teško utvrditi ko su, čija su, jer nemaju dokumente, nemaju rodne listove. Pred institucijama je izazov pravni ali i humanitarni. Za ovaj segment zaduženo je Ministarstvo vanjskih poslova.
“Povratak naših građana ovisit će o razvoju situacije na području ratom zaraćenih Sirije i Iraka, u tome uveliko ovisi i dobra volja kurdksih snaga koje u dobroj mjeri rade razmjenu sa s pripadnicima tzv. Islamske države. I naravno od ažurnosti i aktivnosti naših institucija”, poručuje Armin Kržalić.
Prilikom predstavljanja novinarima, novi ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson, upitan je da li će američka administracija pomoći bh. vlastima da preuzmu svoje državljanje iz zarobljeništva. Evo šta je fokus:
“Da budemo u stanju razmjenjivati informacije o njihovim kretanjima, da pomognemo vlastima da se pripreme za njihov povratak to je jako važno za nas. Pošto sam stigao tek ovdje u vezi s tim ćemo moći ponuditi bolje informacije kasnije.”
Posljednji odlazak za Siriju sa Zapadnog Balkana desio se u novembru 2016, napominje profesor Azinović. Više faktore je uzrok tome. Propast projekta ISIS-a koji doživljava posljednje dane. Izmjene domaćeg Krivičnog zakona, odnosno kažnjavanje odlazaka. Na koncu policijska saradnja i razmjena informacija.
