Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci su značajno porasle.
Političari se i ne brinu previše, no s druge strane, građani su sve zabrinutiji. Jer očito je da je ekonomska situacija sve teža i neizvjesnija.
Koliko su cijene porasle u odnosu na prošlu godinu i šta možemo očekivati, provjerila je novinarka Azra Hadžić televizije Hayat.
Hljeb, mlijeko, ulje, meso, to su prve namirnice koje građani izdvoje kada komentarišu porast cijena. Kažu, promjene primjećuju i to svakodnevno.
„Da, naravno, u svemu, prehrana je otišla katastrofa, vjerovatno nam je to posljedica svega ovoga a na pijacama? Isto, razmišljam, ovako, da je to pola marke, 30 fenninga, 5 feninga, ono je otišlo, to nisu velike cifre, ali je i to previše“, „Jesu, sve je poskupjelo, osjetimo na svemu, od hljeba pa na dalje, „Ja ne kupujem ništa na veliko, po kile, kilu, hljeb, mlijeko, ali osjetim da je otišlo gore“, samo su neke od reakcije bh. građana.
Građani su itekako u pravu. Iako za novembar još nema zvaničnih podataka o porastu cijena, prema podacima iz Agencije za statistku BiH, cijene iz oktobra ove godine znatno su više u odnosu na oktobar prošle godine.
Prosječan rast cijena, na godišnjem nivou, zabilježen je najviše u sljedećim odjeljcima: Hrana i bezalkoholni napici 6,7 posto, stanovanje i režijski izdaci 2,0 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće 2,4 posto, prijevoz 13,5 posto.
Konkretni proizvodi i usluge kod kojih je došlo do najvećih promjena cijena u procentima su sljedeći:
A osim prehrambenih artikala, rast cijena zabilježen je i za: Zajednički troškovi u kolektivnim stambenim zgradama (lift, osvjetljenje, čišćenje i drugo) 10,29 posto, plin u bocama 40,98 posto, sirova nafta, lož-ulje i druga tečna goriva 28,21 posto, namještaj i komadi namještaja 6,61 posto, dizel 29,39 posto, super benzin 31,28 posto.
Sa stanovišta struke, ovo je uvodna inflacija koja je došla u periodu pandemije, kada su brojne radnje na tržištu bile obustavljenje. Nakon što su stvari počele funkcionisati, pojavile su se povećane potrebe kupaca, objašnjava Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Normalno na tržištu kad nečega ima malo cijena raste, pa je to izazvalo lančano efetkat porasta cena ili inflaciju koja je nama došla u BiH po osnovu činjenice da smo jedno otvoreno društvo I da nemamo gotovo nikakvu zaštitnu domaću proizvodnju, kaže za Hayat Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Kada je riječ o inflaciji kao takvoj, ona je nešto na šta se teško može utjecati ili u vezi s čim se može intervenisati, ali ono što se može uraditi, a što je prijedlog stuke, jeste da se se primijeni intervencija na nivou izdvajanja akciza na gorivo u BiH.
Kada bi uprava za indirektno oporezivanje odnosno njihov upravni odbor u saradnji sa savetom minisatar doneo odluku da na period od 6 mjeseci dok se tržište ne stabilizuje ne bude izdvajano ili isplaćivano akciza na gorivo, onda bi cijena goriva bila ispod 2KM. time bi s ezaustavio tja rast cijena kome doprinosi I poraast cijene goriva. REZ zaustavljanje I izdvajanje akciza iz goriva ne bi bitno narušilo ukupno očekivana sredstva u fondu, ali bi s druge strane uticalo na smanjenje porasta cijena u BiH, što je deifnitvno najvažniji interes naših domaćinstava, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Iako se, kaže, vlast ponaša kao da se ne može ništa uraditi, Pavlović smatra da se treba uključiti struka i promišljati u duhu racionalnih ekonomskih politika, kako bi se mjere smirivanja inflacije mogle primijeniti i kako bi u konačnici svi građani bili zadovoljniji.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
