Gradnja autoputeva u BiH ili kako puno baba pravi kilavo dijete

Zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača, stara je poslovica o tome da marljiv i ustrajan rad donose rezultat.

Nju na previše doslovan način u praksi implementiraju neimari kapitalne izgradnje u BiH kroz usitnjene i rasute dionice i poddionice autoputa.

Minimalistički koncept koji primjenjuju JP Autoceste FBiH tako danas donosi potpis za gradnju novih samo 4,9 kilometara autoputa na koridoru 5C na dionici Tarčin – ulaz u tunel Ivan. Bit će to još jedno od ukupno osam aktivnih gradilišta JP Autoceste FBiH…

Pravi apsurd imali smo kod izgradnje autoputa na dionici Odžak – Svilaj koji godinama “visi u havi”, a samo malo bolje izgleda dionica u Hercegovini, otvorena 2014. godine koju će se s ostatkom države spajati narednih desetljeća. Kad u jednačinu ubacimo da drugi entitet svoje autoputeve gradi po nekim svojim mjerilima i ciljevima kompletan kapitalni “raspašoj” dobija na težini.

Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, za Klix.ba kaže kako je izgradnja infrastrukturnih objekata u BiH imperativ naše budućnosti, međutim očito je da ukupna politička zbivanja utječu na obim, oblik, a i dinamiku tih infrastrukturnih objekata, prije svega autoputeva ili drugih komunikacijskih projekata.

Mapa korodora 5C – JP Autoceste FBiHMapa korodora 5C – JP Autoceste FBiH

“Gledajući nas u odnosu na svjetski prosjek mi jako sporo gradimo, ne gradimo racionalno, a sve to povećava troškove, direktne, indirektne, a posebno opurtunitetne. Sinergetski efekt svih tih troškova govori da imamo skupu i neracionalnu izgradnju, onda i takvo korištenje te ne ostvarujemo željene efekte koje bi trebala napraviti ta infrastrukturna izgradnja”, smatra Šain.

Parcijalizacija, nedovoljna pripremljenost za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, nekad i višestruka izmjena trase za sobom, dodaje on, povlači za sobom da na kraju imamo skupu gradnju, sporije dolazimo do prihoda, a i kroz lošu reputaciju u međunarodnim okvirima udaljavamo se od boljih izvora finansiranja što ima posljedice i mimo gradnje autoputeva.

“Trebao bi se napraviti srednjoročan, ali racionalan plan s ciljem ubrzavanja dinamike gradnje autoputeva jer postojeća dinamika, obim i oblik gradnje još ns više udaljava u ekonomskom, ali i društvenom razvoju jer je infrastruktura svojevrstan krvotok savremenog života”, izjavio je.

Mreža autoputeva RSMreža autoputeva RS

Mnogi ljudi u našoj zemlji gradnju cesta porede s susjednom Hrvatskom koja je posljednjih dvadesetak godina daleko bolje iskoristila, a profesor Šain glavni razlog za to vidi u tome da je “Hrvatska jedinstvena država, koja ima jedinstvenu ekonomsku politiku i na jednom mjestu se odnose sve ključne odluke”.

“Mi čak nemamo ni jedinstvenu ni zajedničku ekonomsku politiku na nivou države. To što je ekonomska politka po Dejtonu na nivou entiteta, ne znači da Vijeće ministara BiH ne može entitetska ovlaštenja harmonizirati i na taj način gradnju infrastrukture racionalizirati. Kad još uzmemo u FBiH kantonalni nivo sa svojim ovlaštenjima dođemo do one narodne da kad je puno baba bude i kilavo dijete”, zaključio je Šain.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79