Hajrija Čobo: U koritu te rijeke u vodozaštitnoj zoni već mjesecima rade bageri za Adriatic Metals

Upozoravanje na štetne aktivnosti britanskog koncesionara, ukazivanje na pogodovanje vlasti prilikom određivanja cijene za koncesiju, aktivistkinju iz Kaknja Hajriju Čobo koštalo je tužbe za povredu ugleda. Adriatics Metals od nje sada traži naknadu nematerijalne štete. Čobo za Buku govori o pritiscima, motivima za tužbu te dokazima koje će koristiti pred sudom za svoju odbranu.

BUKA: Kako komentarišete tužbu Adriatic Metalsa protiv Vas zbog navodnih neistina u vezi s njihovim poslovanjem u Varešu? Šta mislite zbog čega je došlo do tužbe?

Jadno je da kompanija pribjegava SLAPP tužbi protiv građanke kojoj u česmu dolazi rijeka Bukovica, dok upravo u koritu te rijeke u vodozaštitnoj zoni već mjesecima rade bageri za Adriatic Metals. Navodne neistine ćemo dokazati na sudu, sve sa obilnom dokumentacijom praćenom snimcima i fotografijama.

Kompanija Adriatic Metals tužila kakanjsku aktivistkinju Hajriju Čobo

U toku ste da je Sekretarijat Bernske Konvencije naredio obustavu radova na eksploataciji i to je svakako moguć razlog za ovakav potez kompanije. Na dan 6.10. je Sekretarijat odaslao svoju Odluku, a kompanija je tužbu uložila 9.10.

Kako vidite navode o ‘preventivnom djelovanju tužbe’, šta će to praktično značiti za nastavak rada/zagovaranja za prava građana u ovoj lokalnoj zajednici?

Ova tužba je klasičan SLAPP da bi se ućutkali svi građani koji govore o problemu, cijela lokalna zajednica, ali i građani cijele države. SLAPP su tužbe koje su za to i namijenjene – za zaplašivanje i za uskraćivanje prava na slobodu govora. Građani ovo ne smiju tolerisati, jer kasnije dolazi do većih problema o kojima će oni po inerciji ćutati. Građani Kaknja ovo pogotovo ne smiju tolerisati, jer upravo njima se nanosi najveća šteta. Pravo na vodu je jače od „prava na profit“!

Povreda ugleda (kleveta) znači iznošenje neistina. Da li imate činjenične dokaze o javno izrečenim podacima?

Mi ćemo na sudu svakako iznijeti dokaze da sve ono što je javno govoreno je imalo svoju pozadinu u zvaničnoj dokumentaciji čak i same kompanije, a sud će cijeniti sve dokaze i donijeti presudu. Što se tiče dokaznog materijala, mi raspolažemo velikim brojem laboratorijskih i inspekcijskih nalaza, dokumentacije od domaćih i međunarodnih institucija, velikim brojem fotografija i snimaka napravljenim kontinuirano kroz posljednje dvije godine, pa ćemo to iznijeti na sudu. Dakako, postoji i veliki broj svjedoka koje takođe imamo spremne za sud, jer ovo je pitanje cijelog jednog grada.

Na Facebook stranici “Zaštitimo Mehorić” iznosili ste upozorenja o ugrožavanju vodoopskrbe. Možete li detaljnije objasniti svoju zabrinutosti?

Facebook stranica naše grupe za zaštitu interesa i informisanje građana Kaknja vode admini koji su očigledno vrlo dobro informisani o svemu što se događa. Informacije koje tamo plasiraju su uvijek potkrijepljene dokumentacijom koju uglavnom niko i ne čita, jer ljudi ne vole čitati puno teksta. Mi lokalci koji područje poznajemo od ranije jesmo jako zabrinuti kada uporedimo situaciju prije i poslije.

Kako komentirate odluku Sekretarijata Bernske Konvencije o zaustavljanju eksploatacije ruda u Varešu dok se ne razjasne činjenice? Imate li povjerenja u vlasti koje nisu uradile ništa da zaustave eksploataciju?

Odluka Sekretarijata Bernske Konvencije je koliko vidimo bila okidač za SLAPP tužbu, pa to sigurno dovoljno govori o samoj Odluci. Eksploatacija zvanično još nije počela, ali građani po terenu bilježe neke druge podatke, što se opet s pravne strane može protumačiti i što nikako ne ide u prilog individuama na vlasti. Njima ćemo se mi građani baviti u budućnosti, to je neizbježno, a sada samo sakupljamo dokumentaciju.

Čini se da vlasti u oba entiteta žele olakšati eksploataciju u korist investitora, a na štetu građana i prirode. Kakva nam je budućnost i koliko će štete pretpiti naš okoliš?

Na vlasti mi imamo ljude koji se bave sobom i to je građanima u oba entiteta i u Distriktu sada sasvim jasno. Govoriti o okolišu postaje izlišno, jer narod to uglavnom ne razumije. Mi građanski aktivisti suštinski upozoravamo na opstanak ljudi na ovim prostorima iz razloga što se dozvole za eksploatacije dijele po vrhovima brda i planina odakle teku vode, a voda je život.

Nema bića koje će opstati bez vode, a raspored koncesija navodi na jasnu sliku da će sve vode u Bosni i Hercegovini biti neminovno zagađene i neće biti za ljudsku upotrebu. Građanski aktivisti svakodnevno postavljaju slike i upozoravaju na nova i nova zamućenja i zagađenja prirodnih bistrih rijeka i potoka, pa neka se svako zamisli nad sobom kuda sve to vodi. Ne napadajte glasnika, nego liječite uzrok dok nisu počele neizlječive posljedice. Ja pozivam građane da ugledaju na Srbiju i da se aktivno bore.

Kako planirate nastaviti zagovarati zaštitu okoliša dok se suočavate sa tužbama, kakva je budućnost aktivizma i sužava li se prostor za aktivizam u BiH?

Moje lično zagovaranje se odnosi na zagovaranje Prava na život, Prava na vodu, Prava na zdravu životnu sredinu i to nam garantuje i Ustav ove naše domovine, ali i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Da biste imali čistu vodu, morate imati čistu prirodu iz koje se neće blato cijediti u tu vodu.

Prema tome, svi građani se moraju uključiti u odbranu, jer protiv naroda se nikad niko nije izborio. Evropa želi zatvoriti naše elektrane i rudnike zato što im taj naš zrak dopire do njih, ali kod nas bi sve uništili i samo ne znam odakle im primisao da zrak sa talijumom od njihovih rudnika u BiH neće doprijeti i do njih. Evropa zagovara sebi električna vozila da bi im bio čist zrak, ali kod nas žele iskopavati minerale za ta vozila i to znači da će kod nas posjeći i posljednje stablo i zagaditi sve vode prilikom tih iskopavanja.

Trebamo li mi to dozvoliti i šutjeti na to? Vrijeme je za bune svih građana, a ne za nekakve aktivizme i pričice!

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79