I dok sve više mladih u BiH razmišlja kako da što prije ode u neku od zemalja EU, ima i onih koji su svoju sreću pronašli u BiH i tu žele ostati. Firma “Jokić- invest” iz Zvornika u avgustu prošle godine angažovala je deset radnika iz Bangladeša s kojim su potpisali ugovor na dvije godine. Oni trenutno rade na gradilištu u Višegradu na stambenom objektu namijenjenom za izbjeglice i raseljena lica.
Ljudi i mašine
Marijana Milović, izvršna direktorica firme “Jokić-invest”, kaže za Oslobođenje da je građevinska djelatnost najviše pogođena odlaskom domaće radne snage. Iz tog razloga su se odlučili da angažuju strane radnike.
– Kao što naši radnici tragaju za boljim uslovima u EU tako i ljudi iz Bangladeša bolju zaradu nalaze kod nas. Nedostatak radne snage gorući je problem sa kojim se naše preduzeće svakodnevno suočava. U našoj delatnosti ljude ne možemo zameniti mašinama, samim tim poslovanje nam zavisi od ljudskih resursa kojih je sve manje, istakla je Milović.
Mohiuddin Talukder, 32-godišnji građevinac iz Bangladeša s kojim smo razgovarali na njegovom radnom mjestu u Višegradu nije krio zadovoljstvo platom i uslovima rada. Kaže da u Bangladešu ima suprugu, majku i tri sestre.
– Kao i mnoge druge zemlje i Bangladeš je prenaseljen tako da ljudi koji imaju školu i nekog iskustva ne mogu da dođu do posla. To je glavni razlog mog dolaska ovdje. Ako firma bude zainteresovana rado bismo ostali, iskreno će Talukder. Sličnog mišljenja je i njegov sunarodnjak Azam Mahmud koji za naše ljude ima samo riječi hvale.
– Nemam nikakvu zamjerku. Svi su veoma susretljivi i prijatni prema nama, rekao je Mahmud.
Ovi radnici u prosjeku zarade oko 400 eura dok sve ostale troškove snosi firma koja ih je angažovala. U Bangladešu bi za iste poslove dobili između 80 i 100 američkih dolara. Naši sagovornici kažu da većinu novca pošalju u Bangladeš, a nešto ostave i sebi.
Slavko Radišić, šef gradilišta, kaže za Oslobođenje i O kanal da su u početku sa stranim kolegama komunicirali pomoću prevodioca, ali da je sada situacija bolja budući da su poprilično naučili naš jezik.
– Do sada su obavljali zidarske, armiračke i tesarske poslove. Sada radimo na pripremi fasaderskih radova. Imaju ozbiljan pristup poslu i nema razlike između domaćih radnika i njih, kaže Radišić.
Radne dozvole za inostrane radnike
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić, rekao je za Oslobođenje i O kanal da je angažovanje stranih radnika normalna ekonomska praksa po uzoru na zemlje regiona i istočne Evrope.
– Ono što je bitno naglasiti jeste da još nemamo značajno učešće strane radne snage u BiH u komparaciji sa Hrvatskom što znači da je potrebno liberalizirati zakone. Prije svega da se lakše izdaju radne dozvole za inostrane radnike. Zašto su nam bitni ti radnici? Bitni su kako bi unaprijedili domaću produktivnost i konkurentnost, kaže Čavalić.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
