Od 1996. do 2022. godine u RS-u likvidirano 13 povratnika

Foto: Federalna

Od 1996. do 2022. godine na području Republike Srpske (RS) likvidirano je 13 povratnika (13-ta žrtva bio je Murat Badić, stradao prilikom polaganja kamena temeljca za obnovu srušene džamije Ferhadija u Banjaluci), 22 povratnika su teško ranjena, 1.020 povratnika bili su žrtve fizičkog napada, dok je 3.500 povratnika pretrpjelo neku vrstu verbalnog napada, najčešće na nacionalnoj osnovi.

To su podaci “Udruženja žrtava i svjedoka genocida”, bazirani na osnovu iskaza 3.500 anketiranih povratnika, podataka policijskih agencija u BiH te pravosudnih institucija (sudovi i tužiteljstva u BiH), piše njemački Deutsche Welle.

“Nijedan od 13 slučajeva ubistva nije riješen, nijedan od 1.200 fizičkih napada nije rasvijetljen, što znači da MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova) RS-a i tužiteljstva u tom entitetu ništa ne žele učiniti po tom pitanju, ne poduzimaju adekvatne korake kako bi procesuirali počinitelje, nema sudskih postupaka”, kaže za DW predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.

On ističe da se politika koja je stvarala RS do danas nije promijenila.

“Tako da su, nažalost, povratnici u RS-u izloženi kontinuiranim napadima, a oni su u posljednje vrijeme sve žešći i sa sve težim posljedicama”, kaže Tahirović.

Nakon učestalih napada na bošnjačke povratnike, oglasio se MUP RS-a. U saopćenju koje je dostavljeno i DW-u spominje se, pored ostalog, slučaj “razbojništva” nad porodicom Memišević u višegradskom selu Omeragići (povratnici Fadil i Ajša Memišević brutalno su pretučeni u martu 2023).

“Istraga u ovom slučaju vodi se pod nadzorom Tužiteljstva Istočno Sarajevo”, precizira se u saopćenju.

MUP navodi da su identificirana i saslušana “tri maloljetna lica” koja su 23. juna 2023. godine teško pretukla mladića Osmana Mehanovića iz Bratunca. Napominje se i da su “lišena slobode” četiri policijska službenika Policijske stanice Osmaci u RS-u (sjeveroistočna BiH). „Isti su suspendirani i protiv njih će biti pokrenut unutrašnji postupak“, saopćio je MUP RS-a. Radi se o policijskim službenicima koji su, kako prenose mediji u BiH, krajem augusta 2023. u Policijskoj stanici Osmaci pretukli 14-godišnjeg dječaka dok je njegov otac u drugoj prostoriji “slušao jauke”.

MUP RS-a je uhapsio dvije osobe (B.J. i B.O. iz Zvornika) osumnjičene za napad na povratnika Senada Sejfića 3. septembra 2023. godine u Gornjoj Kamenici.

Pored navoda o krivičnim djelima, MUP RS-a konstatira da su reakcije “bošnjačkih udruženja”, i “bošnjačkih političara” te izvještavanje “pojedinih federalnih medija” zapravo “„širenje vjerske i nacionalne mržnje, jer stvaraju napetost i huškačku atmosferu”.

Saopćenje MUP-a RS-a nije umirilo povratnike, kaže predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida. “MUP RS-a bi radije da se o napadima šuti. U saopćenju se govori o istražnim radnjama u vezi sa nekoliko zadnjih napada, ali nema riječi o napadima u proteklom periodu, ne spominje se da su počinitelji identificirani, ne govori se ništa o pokretanju sudskih postupaka, nema podataka o procesuiranju niti o kaznama za počinitelje krivičnih djela, nema ničega osim tvrdnji da se u svim tim slučajevima vodi postupak protiv nepoznatih počinitelja”, kaže Tahirović.

Sagovornik DW-a smatra da su jedini nadležni za poduzimanje konkretnih mjera zaštite povratničke populacije, u slučaju izostanka adekvatne reakcije lokalnih policijskih snaga, EUFOR, odnosno NATO.

“Pozvali smo EUFOR i NATO da djeluju u skladu s mandatom kako bi zaštitili povratnike. Oni imaju sva neophodna sredstva, jedinice i opremu, a znamo da mogu biti i ojačani angažmanom dodatnih trupa”, ističe Tahirović.

Ako izostane podrška EUFOR-a i NATO-a, povratnici najavljuju da će se sami „organizirati“ kako bi se zaštitili.

“Ako nam ne pomognu međunarodne snage, nemamo druge mogućnosti nego da se sami organiziramo, a razmišljamo o formiranju posebnih grupa ljudi koje bi obilazile povratnička mjesta, razgovarale s povratnicima… Ima mnogo načina na koje se možemo organizirati”, kaže naš sagovornik.

Tahirović ističe da će se prvo dati šansa međunarodnim snagama „koje i po Daytonskom sporazumu imaju mandat da zaštite povratnike“.

EUFOR je odgovorio na upite DW-a u vezi sa procjenom sigurnosne situacije, položajem povratnika u RS-u i načinima na koje bi međunarodne snage eventualno mogle pomoći ovoj populaciji. Rečeno je da „EUFOR ostaje posvećen pružanju podrške vlastima BiH u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja u skladu sa izvršnim mandatom“.

“EUFOR održava jake veze sa našim partnerima iz svih agencija za provođenje zakona u BiH”, navodi se u odgovoru.

Naglašava se da “EUFOR nije primarna agencija za reagovanje u BiH” te da su u lokalnim sigurnosnim pitanjima “agencije za provođenje zakona u BiH prve koje reaguju i imaju primat u ovoj oblasti”.

Stručnjaci za sigurnosna pitanja smatraju da bi policijske agencije u BiH trebale adekvatnije pristupiti zaštiti ugroženih populacija.

Profesor na banjalučkom Fakultetu sigurnosnih nauka Duško Vejnović podsjeća da je, s obzirom na rat 90-tih godina na ovim prostorima, „prirodno da postoji doza straha i nepovjerenja“.

“Siguran sam da napadi na povratnike u RS-u nisu organizirani, odnosno nisu planski i da se događaju spontano. Riječ o pojedinačnim slučajevima. Često sam na terenu i obilazim područja u cijeloj BiH, ne samo RS-u, i siguran sam da nema organiziranog napada na povratnike ili manjinske grupe, ali ima pojedinaca koji koriste jezik mržnje i šire nacionalnu netrpeljivost”, kaže Vejnović.

Vejnović napominje da takve ekstremne pojedince treba sankcionirati u skladu sa zakonom.

“Većini običnih građana nije do mržnje i nesporazuma, ali institucije moraju funkcionirati i kada je riječ o suzbijanju tih sporadičnih pojava”, ističe sagovornik DW-a.

Profesor Vejnović smatra da i aktuelni „politički nesporazumi“ jačaju nacionalizme. „Politike u BiH treba urazumiti kao javne djelatnosti koje bi trebale biti u funkciji razgovora, dijaloga, tolerancije i međusobnog povjerenja“, kaže Vejnović. Tome, međutim, kaže, ne doprinose aktuelni politički lideri u BiH.

Banjalučki profesor smatra da „samoorganizacija“ određene populacije ili grupa u RS, odnosno BiH, nije dobro rješenje. „Bilo kakvo samoorganiziranje mimo institucija sistema bilo bi rizično. Mi, nažalost, imamo iskustva o tome iz 90-tih godina. Ako se pod ‘samoorganiziranjem’ podrazumijevaju neke seoske straže, bojim se da bi uz takve straže moglo ići i oružje, a posjedovanje oružja i njegova upotreba regulirana je zakonom“, kaže Vejnović.

“Ako je samoorganiziranje u tom smislu najavljeno, ili se planira, onda su podbacile institucije”, smatra sagovornik DW-a.

On upozorava da bi eskalacija napada, odnosno nasilja, mogla ugroziti sigurnost u BiH.

Zato se, kaže Vejnović, mora adekvatno reagirati, pojačati institucionalno djelovanje radi uspostave povjerenja i dodatne sigurnosti – za sve građane, bez obzira na pripadnost naciji ili vjeri.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79