Odgovornost društva: Zašto su žene i dalje nedovoljno zastupljene u bh. politici?

U današnjem svijetu koji teži jednakosti i inkluzivnosti, Bosna i Hercegovina suočava se s dubokom rodnom neravnotežom, posebno na političkoj sceni. Ova nepravda, koja se proteže kroz sve slojeve društva, svjedoči o ozbiljnim problemima s kojima se žene suočavaju u zemlji. Dok se drugi dijelovi svijeta bore za povećanje ženske zastupljenosti u politici, BiH ostaje zarobljena u začaranom krugu patrijarhalnih normi i nedostatka pravilne podrške ženama.

Posebno u političkom kontekstu, nejednakost žena koja se očituje u ekonomskoj i političkoj areni odražava dublju neravnotežu moći, predrasude i ograničene mogućnosti koje značajno utječu na njihovu aktivnu ulogu u društvu.

Najnoviji izvještaj Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine otkrio je podatke koji se odnose na rodnu neravnotežu u političkom okruženju zemlje. Ovi podaci ukazuju na ozbiljan jaz između spolova u političkom predstavljanju.

Iako žene čine više od polovine biračkog tijela, to jest 50,2 posto, manje od četvrtine izabranih kandidata su žene.

Procenat žena koje su izabrane na političke funkcije u BiH iznosio je 23,8 posto na izborima 2014. godine. Međutim, ovaj broj je drastično opao 2018. godine na svega 16,7 posto, da bi se situacija na izborima 2022. godine vratila na nivo od 2014. sa 23,8 posto.

Posebno zabrinjavajući su podaci o ženskoj zastupljenosti na državnom i federalnom nivou vlasti. U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, žene čine samo 21,4% zastupničkih mjesta, dok muškarci zauzimaju preostalih 78,6%.

Situacija u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine također nije mnogo bolja. Iako su žene činile više od polovine izlazaka na glasanje, samo 26,5 posto zastupnika su žene, što je tek mala poboljšanje u odnosu na prethodne izbore.

Ova rodna neravnoteža također je izražena kroz stranačku dinamiku. Primjera radi, Stranka demokratske akcije (SDA) nije imala nijednu ženu među svojim izabranim zastupnicima nakon izbora 2022. godine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Slično, i ostale stranke kao što su SDP, HDZ BiH i 9 Partija bilježe nisku zastupljenost žena.

U svjetlu ovih alarmantnih podataka, promatramo primjere drugih zemalja gdje su postignuti značajni pomaci prema rodnoj ravnoteži u politici. Evropski parlament sa 39,4% ženskih zastupnika pruža nadu da su promjene moguće. Primjer Francuske, koja je doživjela značajan porast ženske zastupljenosti u parlamentu, pokazuje da se uz odgovarajuće napore može postići napredak.

Švedska je svijetli primjer sa udjelom od preko 47% ženskih poslanika u parlamentu, postavljajući nove standarde za rodnu ravnopravnost. Ovaj kontrast između situacije u Bosni i Hercegovini i drugim evropskim zemljama naglašava potrebu za snažnijim naporima u promicanju ženske zastupljenosti u politici.

Rodna neravnoteža na političkoj sceni Bosne i Hercegovine nije samo izazov za zemlju, već je i signal za ozbiljno preispitivanje društvenih normi i vrijednosti. Kroz učenje iz primjera drugih zemalja, BiH ima priliku stvoriti inkluzivno političko okruženje u kojem će žene imati pravo i mogućnost da aktivno sudjeluju u oblikovanju budućnosti. Promjene su moguće, ali zahtijevaju zajednički napor svih slojeva društva kako bi se ostvarila pravednija i ravnopravnija politička budućnost za sve.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79