Plodna godina za uzgajivače kornišona, ali otežan izvoz u zemlje EU

Iako pandemija koronavirusa još traje, za poljoprivredne proizvođače je ovo godina oporavka i vraćanja na staro. Plodovi rada, truda i odricanja se konačno vide, kažu poljoprivrednici iz mjesta Svojat kod Živinica, naselju u kojem je za ovo doba godine karakteristično to što se skoro ispred svake kuće nalazi zemljište na kojem se uzgajaju kornišoni. Uprkos plodnom tlu i vrijednim rukama, problemi su prisutni.

Iako ima samo 23 godine, Ermina Selimović iz mjesta Svojat kod Živinica se pronašla u poljoprivrednoj poizvodnji. Uzgojem krastavaca kornišona se bavi već pet godina te kaže da istinski uživa u ovom poslu.

– Našla sam u ovome sebe. Imam sina i ne bih ga napustila da idem u neku stranu zemlju da on ovdje odrasta bez mene. Isto i muž, i on ovdje radi na farmi, lijepa je zarada, tri mjeseca je sezona, ali gdje ćeš za tri mjeseca zaraditi ovakve pare? – priča ona.

Ermina, ali i drugi proizvođači u njenoj okolini koje smo zatekli ne dižu glavu od posla. Za uzgoj krastavaca kornišona je potrebno vrijeme, posvećenost i preciznost, a po plodovima se da zaključiti da su na ovom mjestu svi uslovi ispunjeni.

– Ova godina je mnogo bolja, postižemo bolje rezultate, one koje smo planirali. Mislim da ćemo ih i nadmašiti – ističe Jasmin Selimović, predsjednik Udruženja Kornišon Svojat Živinice.

No, naši sagovornici se, kada je u pitanju ulaganje u ovaj posao, uglavnom oslanjaju na sopstveni rad i trud. Podsticaja ima, ali su do sada bili nedovoljni.

– Više podsticaja imaju mljekari ili ljudi koji siju kukuruz nego mi koji radimo krastavac – kaže Ermina.

S druge strane, u Vladi Tuzlanskog kantona kažu da je iznos predviđen za podsticaj poljoprivredi ove godine povećan za oko tri miliona u odnosu na prethodnu.

– Došlo je do povećanja jedinične cijene po pojedinim proizvodnjama, prije svega za kukuruz, zatim za proizvodnju kornišona, za industrijsku preradu, za proizvodnju krompira, povećani su podsticaji za otkup poljoprivrednih proizvoda za preradu na području Tuzlanskog kantona – ističe Vahidin Smajlović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK-a (SDP).

Uprkos dobroj proizvodnji i budućim podsticajima od kantona, na probleme se nailazi prilikom izvoza i to na graničnim prijelazima s Hrvatskom. Naime, radno vrijeme fitosanitarnih inspektora je ograničeno na radne dane od 7 do 15 sati, zbog čega dolazi do kašnjenja u isporukama, ali i propadanja velikih količina kornišona.

– Krastavac koji dobijamo u četvrtak navečer, petak navečer, subotu ne možemo slati, moramo ga skladištiti. A on baš nije nešto što može dugo stojati. Dolazi do propadanja, neisporučivanja, dugog čekanja – naglašava Refik Ahmuljić, direktor ZZ Gračanka Gračanica.

– Uputili smo našem ministru vanjske trgovine zahtjev da nas pod hitno primi, da o svemu ovome razgovaramo i da tražimo što prije produženje ovog radnog vremena jer naši izvoznici već počinju da gube kupce – kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, Privredna komora TK-a.

Od poljoprivredne proizvodnje i izvoza u našoj zemlji živi na hiljade porodica koje čekaju da ovaj problem bude riješen. Pitanje je koliko će još čekati s obzirom na to da je ljeto vrijeme godšnjih odmora za nadležne, ali ne i za poljoprivrednike koji gomilaju gubitke i pitaju se ko će nadoknaditi izgubljeno.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79