Poslodavci već ovog ljeta mogu zaključiti ugovore sa studentima
Prema podacima Eurostata, samo jedan od deset studenata i srednjoškolaca u Republici Hrvatskoj, odnosno mladih ljudi koji se obrazuju, radi tokom školovanja. Taj broj dramatično je nizak u poređenjusa zemljama poput Nizozemske (73 posto), Danske (52 posto) i Njemačke (45 posto), gdje veći broj mladih radi i školuje se. Iako podataka za BiH nema, situacija slična je i u ovoj zemlji, gdje je studentski život sve samo ne jeftin.
Zakonski okvir za studentski rad u BiH je sada definiran novim dopunama Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, koje su nedavno usvojene u oba doma Parlamenta.
Ove dopune omogućavaju studentima rad na privremenim i povremenim poslovima u trajanju do 180 dana, odnosno šest mjeseci tokom jedne kalendarske godine. Važno je napomenuti da su u tekst zakona ugrađeni mehanizmi zaštite na radu, što podrazumijeva da studenti ne smiju biti angažirani na poslovima povećanog rizika.
Studenti u BiH često rade povremene poslove kako bi financirali svoje obrazovanje. Poslovi su različiti, a uglavnom se radi o čišćenju, utovaru, slaganju u skladištu, promocijama i drugim fizički zahtjevnim poslovima. Za ove poslove, studenti mogu zaraditi od 3 do 10 KM po satu, dok su za neke poslove čišćenja dnevnice od 25 do 30 KM.
Denis Zukić, izvršni direktor FEB d. d. Sarajevo, ističe da studenti mogu zaključiti ugovor s poslodavcem najviše dva puta tokom jedne kalendarske godine. Ugovor može trajati najduže 180 dana, a studenti mogu obavljati poslove koji nisu s povećanim rizikom i koji se inače ugovaraju s punim ili nepunim radnim vremenom.
Ove promjene u zakonodavstvu trebale bi dovesti do veće transparentnosti i reguliranosti studentskog rada u BiH. Studentski rad je važan kako bi se olakšalo financiranje obrazovanja, ali i kako bi se zadovoljile potrebe tržišta rada, posebice u sektorima poput ugostiteljstva i sezonskih poslova.
