Prof. dr. Dilista Piljić objasnila kako se liječe oboljeli od Covid-infekcije

Protokoli liječenja pacijenata oboljelih od COVID-19 u BiH ne razlikuju se od onih koji se u zemljama u okruženju i u korelaciji su sa svim smjernicama koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizaacija (WHO) i Centar za kontrolu bolesti.

Smjernice se stalno mijenjaju i dopunjuju u skladu sa onima na svjetskom nivou, kaže prof. dr. Dilista Piljić, infektologinja na Klinici za zarazne bolesti Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla, koja je od prvog dana pandemije u našoj zemlji na “prvoj liniji” sa oboljelima od COVID-19.

Pacijente dijelimo u četiri kategorije

– Svi Covid-pacijenti, koji se upućuju na našu Kliniku, dijele se u četiri kategorije. U prvoj su oni koji su asimptomatski ili imaju sasvim blagu formu bolesti. Njih vraćamo na kućno liječenje, uz mjere prevencije širenja bolesti i nadzor nadležnog ljekara i epidemiologa. Takvim pacijentima preporučuje se simptomatska terapija, skidanje povišene temperature, vitamini, higijensko-dijetalni režim i mirovanje. Temperatura se skida antipireticima: paracetamol, ibuprofen, voltaren, u zavisnosti kolika je temperatura i koja je životna dob pacijenta. Uključuju se i multivitamini sa akcentom na vitamine C i D, što više tečnosti, prvenstveno čajevi i prirodno cijeđeni sokovi, kuhana hrana, a ono što treba izbjegavati su konzervirena hrana i gazirani napici – objašnjava Piljić.

Kod težih slučajeva COVID-19, pacijenti se, kaže infektologinja, na prijemu opserviraju. Urade im se sve važne pretrage, čime se utvrđuju respiratorna te druge vitalne funkcije bolesnika, nakon čega se pacijenti dijele na tešku-nekritičnu i tešku-kritičnu Covid-infekciju.

Dodaje da se u Covid-bolnici UKC Tuzla smiješaju i pacijenti sa srednje teškom kliničkom slikom koji imaju komorbiditete kao što su dijabetes, hipertenzija te druge kardiovaskularne bolesti, osobe sa malignitetima…

Sebija Izetbegović: Sramota jeste, ali je istina! Dvoje zdravih, mladih doktora su bukvalno pobjegli!

– Nakon urađenih nalaza, pristupa se simptomatskoj supstitucijskoj terapiji. Oksigenoterapija je broj jedan, kao i profilaksa tromboembolijskih incidenata, s obzirom da je kod COVID-19 ustanovljeno da svi pacijenti imaju povećaj rizik od razvoja tromba. Kada se sumnja u superbakterijsku infekciju, u terapiju se uključuju antibiotici, a u slučaju problema sa respiratornom funkcijom bolesnik se podvrgava i kortikosteroidnoj terapiji. U slučaju razvoja “citokinske oluje”, konzilij na osnovu svih laboratorijskih nalaza, komorbiditeta, životne dobi…, donosi odluku da se pacijentu uključi Tocilizumab, lijek koji se koristi u terapiji reumatoidnog artritisa i koji je još uvijek u kliničkim studijama, ali koji daje dosta dobre rezultate u liječenju COVID-19, što je priznala i Svjetska zdravstvena organizacija. Naravno, s lijekom treba biti vrlo oprezan jer ima nusefekte, pa neka široka upotreba nije preporučljiva osim u slučajevima kada to ljekarski konzilij odobri – ističe Piljić.

U zadnju, četvrtu grupu spadaju najteži pacijenti, koji, kaže Piljić, završavaju na mehaničkoj ventilaciji.

– Nije istina da svi oni, koji budu priključeni na respirator, i umru, ali se mora reći da je postotak smrtnosti u takvim situacijama jako visoka. Razlog je što kod takvih pacijenata sam respirator nije dovoljna pomoć jer se pokazalo da COVID-19 ima multiorgansko djelovanje. Znači ne djeluje samo na pluća, nego i na bubrege, pa takvi pacijenti često trebaju i hemodijalizni tretman. Zbog povećanih mogućnosti tromboembolijskih incidenata oboljeli mogu doživjeti i moždani udar, vrlo masinav infarkt miokarda, emboliju pluća. Ukoliko je osoba mlađa, a problem je samo respiratorna funkcija, izvjestan broj njih će, iako su na respiratoru, preživjeti – naglašava Piljić.

Remdesivir, Hidroksiklorokin, Deksametazon

Pomenula je i lijek Remdesivir, koji je na početku hvaljen, ali ga je prije nekoliko dana Svjetska zdravstvena organizacija proglasila neučinkovitim u tretiranju COVID-19.

– Svi ti antivirotici već dugo se pominju kao efikasni u liječenu Covid-infekcije. Međutim, ni za jedan od njih do ovog trenutka ne postoji relevantna studija koja bi potvrdila njihovu tačnu etiološku djelotvornost, odnosno da djeluju virucidno – uništavaju virus ili usporavaju njegovu replikaciju – kaže Piljić.

Dodaje da se Hidroksiklorokin na početku pandemije dosta koristio u liječenju oboljelih, ali je kasnije dokazano da nema nikakvo djelovanje u liječenju oboljelih. S druge strane, deksametazon se, ističe Piljić, pokazao kao veoma učinkovit lijek u tretiranju Covid-infekcije.

– Koliko znam lijek je prihvaćen i koristi se u liječenju u zemljama u okruženju. Obavezno se uključuje u terapiju kod Covid-nekritičnih pacijenata i daje dobre rezultate – naglasila je Piljić za Faktor.

(VIDEO) Ovo je kralj: Pogledajte kako se izbjegavaju sankcije u Sarajevu!


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79