Sejdić i Finci 12 godina od presude Evropskog suda trpe diskriminaciju
Prošlo je 12 godina od kad je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu presudio u slučaju Sejdić-Finci protiv države Bosne i Hercegovine.
Postupak je pokrenut 2006. godine od državljana Bosne i Hercegovine Derve Sejdića (u ime romskog naroda) i Jakoba Fincija (u ime jevrejskog naroda) u skladu s članom 34. evropske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Oni su se žalili da im je onemogućemo da se kandiduju na izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo BiH zbog njihovog romskog i jevrejskog porijekla.
Tužba je podnijeta na osnovu člana 4 i 5 Ustava Bosne i Hercegovine koji predviđaju da se u Dom naroda i Predsjedništvo BiH mogu kandidovati samo pripadnici hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda.
“Prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima”, stoji u članu II. stav2. Ustava BiH na osnovu kojeg su aplikanti podnijeli svoj zahtjev.
Sud je odlučio da se članovima Ustava BiH, kojima se čini diskriminacija, te je sud sa 14 glasova za i 3 protiv, da je time prekršen član. 14 zajedno sa članom 3 protokola 1 koji garantuje pravo na slobodne izbore.
Sud je našao primjenu čl. 3 Protokola 1 koji se odnosi na pravo na slobodne izbore prilikom biranja zakonodavnih tijela. Zaključeno je da karakter zakonodavnog tijela treba tumačiti u širem kontekstu i u skladu sa ustavnim uređenjem svake države. Iako se članovi Doma naroda ne biraju direktnim putem, presudna je zakonodavna uloga koju ovaj dom obavlja zajedno sa Predstavničkim domom, stoga je ovaj član primjenljiv na Dom naroda Parlamentarne skupštine.
“Na čitanju Presude bio sam jedini prisutan, jer su kolega Finci i naši advokati bili zauzeti svojim obavezama. Bio sam i ostao ponosan na to što sam uspio da pred ovim sudom sjedim i slušam Presudu kojom je dokazano da su Ustav i Izborni zakon Bosne i Hercegovine diskriminatorni”, kazao je Sejdić povodom godišnjice presude.
Istakao je da je danas veoma ponosan i u isto vrijeme tužan jer ova diskriminacija nije eliminisana.
“Kad će biti nisam siguran ali siguran sam da će moja Bosna i Hercegovina biti država njenih ravnopravnih građana kad tad. Iskreno se nadam da će moja Bosnia i Hercegovina iznjedriti neke nove i napredne ljude koji će biti okrenuta suživotu i zajedništvu, socijalnoj i političkoj ravnopravnosti građana bez obzira na njihovu nacionalnu, etničku, vjersku ili političku pripadnost, boju kože i dio Bosne i Hercegovine u kojem žive. Doći će vrijeme kad će se čovjek vrednovati po znanju i sposobnostima, a ne po političkim ili stranačkim podobnostima”, dodao je Sejdić.
