Sociolog o Desingerici, Pljugici i sličnim: Devijantne pjesme ogledalo društva
Pitanje utjecaja tekstova pjesama na ponašanje mladih često je predmet rasprave među roditeljima i stručnjacima. Negativni i agresivni tekstovi, naročito oni koji omalovažavaju i promoviraju destruktivno ponašanje, mogu značajno oblikovati stavove tinejdžera i potencijalno utjecati na njihove buduće postupke.
Andrea Tomašević – Kolenda, roditelj i aktivist, reagovala je zbog utjecaja vulgarnih i nasilnih tekstova na mlade ljude. Na svom Instagram profilu kritizirala je tekstove popularnih repera koji promovišu omalovažavanje žena, opijate i nasilje. Ova pjesma, iako stara više od deset godina, još uvijek je popularna među djecom i tinejdžerima, što je Tomašević – Kolendu potaknulo da se zapita o nadzoru i kontroliranju sadržaja koji je dostupan djeci.
“Moje osnovno pitanje je zapravo ko uopšte… da li ima neka kontrola? Da li možemo sad svi mi stati pred kameru, snimiti najveće moguće prostakluke i objaviti to na YouTube bez da nas iko kontroliše?” pitala je Andrea Tomašević – Kolenda. Ona naglašava važnost kontrole sadržaja i zabrinutost zbog utjecaja takvih pjesama na mlađu generaciju.
Sociolog Vladimir Vasić dodaje da negativni tekstovi i destruktivno ponašanje u muzici reflektiraju savremeno društvo i sistem vrijednosti. Prema njegovim riječima, takvi sadržaji često postaju model ponašanja za mlade ljude, dok se pozitivne poruke često zanemaruju.
“Pazite jednu stvar, kakva glava trebate biti da dozvolite sebi da dođete tamo da vas neki manijak tuče cipelom po glavi, da vam pljuje u usta…” upozorava Vasić. On smatra da su takvi sadržaji “klasično smeće” i da su znak dubljih problema u društvu. Takođe ističe da su se pojave poput tih repera, koje promovišu destruktivno ponašanje, često favorizirane u medijima i na društvenim mrežama.
Muzika ima moć oblikovanja stavova i ponašanja mladih ljudi. Kada su tekstovi pjesama negativni ili nasilni, postoji opasnost da će oni koji ih slušaju internalizirati te poruke i usvojiti ih kao dio svog identiteta.
Vasić također ukazuje na to da postoje i dobri primjeri muzike koja pruža pozitivne poruke, ali da su ti izvođači često zapostavljeni u odnosu na one koji promovišu destruktivne sadržaje. “Imate divnih izvođača koji stvarno imaju ohrabrujuće tekstove, pa pogledajte malo kako neke države njih zabranjuju,” zaključuje Vasić.
