Stručnjak odgovorio koje su to najotrovnije zmije u našoj zemlji

U Bosni i Hercegovini postoji 14 vrsta zmija, od čega su tri otrovnice. Ljudi se najčešće susreću sa zmijama iz porodice smukova, koje su neotrovne i koje se hrane sitnim glodarima i gušterima. Saudin Merdan iz Olova jedan je od rijetkih koji se zmija ne plaši i koji ih svakodnevno uzima.

Narodne priče

Merdan je herpetolog, jedan od rijetkih u BiH, možda i jedini. Drugim riječima, on je stručnjak za vodozemce i gmizavce, a još konkretnije – zaljubljenik u zmije. Merdan kaže da su mu zmije već u djetinjstvu bile zanimljive i da ih se nikada nije plašio.
– Sa studijem na odsjeku biologije i sticanjem više znanja i terenskog iskustva, fascinacija zmijama je postala samo veća i tu je do danas. Moj fokus u istraživačkom radu je herpetologija, koja podrazumijeva izučavanje vodozemaca i gmizavaca. Ljudima su zmije iz čitave te skupine životinja nekako najzanimljivije, pa često pažnja ostane na njima, kazao nam je Merdan.
Pored istraživačkog rada, već duži niz godina je, kroz različite projekte i Udruženje Centar “Dr. Stjepan Bolkay“, čiji je i osnivač, aktivan na području očuvanja i zaštite životne sredine, naročito rijeka u BiH.

image

Ljubav prema zmijama postoji od djetinjstva

– Najotrovnija zmija u našoj zemlji je poskok, može se naći u cijeloj državi. Za ovu zmiju se veže dosta mitova i sujevjerja, ali želim da napomenem da ona napada samo u slučaju da je nagazite ili pokušate uhvatiti. Postoji mnogo narodnih priča i mitova koji se vežu za zmije. U mitologiji se često povezuju s podzemljem ili mračnim silama. Ovi mitovi su donekle odgovorni za sliku i strah koji ljudi i danas imaju od zmija. Ljudi najčešće dolaze u kontakt sa smukovima, koji se hrane gušterima i miševima. To je jedan od razloga zašto se mogu naći u blizini kuća, ispričao nam je Merdan.
Kao i sve druge strahove, i strah od zmija je, dodaje on, najlakše i najbolje pobijediti znanjem. Zbog toga se trudi da približi ova fascinantna bića javnosti. Koliko je strah opravdan, govori nam i podatak da je na godišnjem nivou u BiH zabilježeno tek 12 ugriza, a u posljednjih nekoliko godina samo jedan smrtni slučaj.

image

Susreti na “terenu”

Do sada, dodaje, nije imao priliku da radi na terenskim istraživanjima van naše regije. Njegovi susreti s egzotičnim vrstama su se sveli na one u zatočeništvu, ali se nada da će u budućnosti biti prilike da ih vidi i u njihovim prirodnim staništima.
– Moji susreti sa zmijama su većinom vezani za terenski istraživački rad, koji uključuje dosta pripreme i planiranja. Ponekad danima bezuspješno tražite neku vrstu na terenu. Samim tim, ovi „susreti“ nisu ni iznenadni ni traumatični kako to često djeluje na nekim od popularnih emisija na televiziji, napominje Merdan za Oslobođenje.

Najbolja zaštita

Zakoni u BiH zabranjuju hvatanje i držanje divljih vrsta u zatočeništvu, s obzirom na to da je trgovina divljim vrstama na crnom tržištu procijenjena kao četvrti najunosniji kriminal nakon trgovine drogom, oružjem i ljudima.
– Uprkos tome, to je itekako prisutno u BiH. Vodozemci se najčešće prodaju zbog hrane i kao kućni ljubimci, a gmizavci kao kućni ljubimci i zbog prikupljanja otrova. Ljudi me najčešće pitaju kako da se zaštite od zmija. Kao i prema svim drugim divljim životinjama, imajte poštovanje i svijest da ste vi u njihovom životnom prostoru, ne pokušavajte ih hvatati ni povrijediti i nikakva dodatna zaštita vam neće biti potrebna, zaključio je Saudin Merdan.

Komentari

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79