Šume oko Srebrenice juče i danas pune lovaca

Šume oko Srebrenice juče i danas pune su lovaca jer je počela sezona lova. Tokom ove sezone, lovci će imati priliku loviti zečeve i predatore poput vuka, lisice, šakala, divlje mačke i kune. Međutim, lov na divlje svinje još nije dozvoljen dok se ne stvore odgovarajući uslovi za skladištenje mesa i provjeri ispravnost mesa. Ova mjera donesena je kao preventivna mjera kako bi se spriječilo širenje tzv. “svinjske kuge” koja je nedavno registrirana u Bosni i Hercegovini.

Lovačko društvo u Srebrenici osnovano je 1906. godine tokom Austro-Ugarske okupacije.

U lovištima na terenu su bili domovi na Bijelim vodama koji je danas u sastavu Nacionalnog parka Drina, zatim na Vitezu i Vitlovcima. Posle 1995. godine obnovljen je rad lovačkog društva. Djelimično se obnavlja dom na Vitezu gdje se obnavlja i tradicija takmičenja u gađanju glinenih golubova što se prije rata održavalo u povodu 4. jula, Dana borca, a danas u povodu manifestacije Dani Srebrenice.

Lovačke grupe u pojedinim reonima lovišta su izgradile i nekoliko lovačkih kuća kao npr. u reonu Osmača i Sućeske. Danas lovačko društvo Javor broji oko 300 članova podijeljenih na terenu u šest sekcija.

Na konstataciju nekih građana, posebno onih kojima su divlje životinje pričinile štetu, kako današnji lovci najviše brinu da mesom divljači napune vlastite zamrzivače, lovac Mirsad Đozić kaže: “Ima i toga, ali u našoj grupi nema takvih. Gotovo svi smo stari lovci koji vole lov i u prirodu izlaze isključivo zbog druženja, zdravlja i što to volimo. Sa druge strane mnogi lovci neće ni da pucaju na lisicu, kunu ili divlju mačku, jer njihovo krzno više niko ne kupuje za pravljenje ženskih bundi tako da se tih životinja puno namnožilo. Naročito su kune krvoločne i prave veliku štetu, a niko ih ne lovi.”

Grupa lovaca što lovi u reonu sela Osmače, gdje su samostalno izgradili i svoju lovačku kuću, važi kao najveselija grupa, sa najviše šaljivdžija, a lovci su inače poznati po svojim šalama i lovačkim pričama koje ponekad zazvuče kao naučna fantastika.

“Mi u sezoni lova ubijemo najviše jelena i lavova… flaširanih”, kaže kroz smijeh, sa malom zadrškom, Mirsad Đozić-Dozo „kolovođa“ ove grupe kako za njega kažu neki od lovaca.

“Poželimo se druženja uz vatru pa prvi dan obično lovimo ono što je na ražnju i oko ražnja. Poneko ode malo da pusti kerove i izvidi tragove na putevima divljači. Ostalih dana nam je zagarantovan ulov samo svega onog što ponesemo u ruksaku od kuće, a za ostalo kako-kad”, kaže Đozić kroz smijeh.

U njihovoj grupi često se šale zbijaju i na račun starog lovca Avde Sandžića zvanog Soko. Među lovcima se često prepričava šala kada su mu kolege sakrile lovačkog psa u gepeku automobila, a on čujući ga da odnekud laje tražio uokolo ili kada su mu keruši oko vrata svezali zvonce, kako rekoše, da je čuje kud hoda i da je ne izgubi.

Soko se ne ljuti na kolege i uzvraća im, kako „bez starca nema udarca“, jer on je u ovoj godini do sada jedini u Društvu ulovio vuka.

Ova lovačka grupa je poznata i po jedinoj ženi, koja je njihov član. Jedina žena u lovačkom društvu u Srebrenici, a i šire, je Nasiha Naska Buljubašić dugogodišnji lovac. Kolege sa puno poštovanja govore o njoj.

“Ona je raja, dobar drug, voli se šaliti i u svemu ravnopravna sa muškarcima”, kažu uglas.

Građani Srebrenice u ruralnom dijelu svjedoče o štetama što im prave divlje životinje. Divlje svinje čine štetu na usjevima krompira i žita. Medvjedi najčešće razbijaju košnice sa pčelama tražeći med, a znaju i stoku napasti. Vukovi i šakali napadaju stada ovaca i koza dok lisice upadaju u kokošinjce i kolju perad. U posljednje vrijeme, često se i na gradskim ulicama viđaju lisice. To nam potvrđuje i sekretar Društva Miroljub Cvjetinović.

“Tačno je to. Divljač se namnožila i ide u potragu za hranom. Ova godina je zbog klimatskih uslova bila loša, nema voća i šumskih plodova, a kako narod kaže -glad nema očiju”, kaže Cvjetinović.

Navodi da postoji i mogućnost odštete kada divlje životinje naprave štetu.

“O odšteti postoje zakonski uslovi. Ukoliko se radi o registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu, koje je adekvatno osigurano i ograđeno onda zahtjev za odštetu upućujemo resornom ministarstvu, koje ako da saglasnost na to isplaćuje odštetu pri čemu Opština participira sa 25% i lovačko društvo sa 30 procenata, procijenjene štete.To se uglavnom odnosi na štete od medvjeda koji je zakonski zaštićen i to se ne odnosi na predatore”, kaže Cvjetinović za N1.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79