Dok se danas obilježava Međunarodni dan šuma, u Bosni i Hercegovini nema mnogo razloga za slavlje. Iako šume pokrivaju oko 50% teritorije zemlje, nekontrolirana sječa, česti požari i prevođenje šumskih područja u građevinska zemljišta predstavljaju ozbiljne prijetnje očuvanju ovog vitalnog prirodnog resursa.
U sarajevskim osnovnim školama, đaci su jasnim porukama obilježili Međunarodni dan šuma, ističući važnost šuma kao pluća planete bez kojih ne bismo mogli disati. Ipak, uprkos ovakvim inicijativama, Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim nedostatkom federalnog Zakona o šumama, koji nije donesen još od 2009. godine.
Nadležni u Federaciji Bosne i Hercegovine ističu da je oblast šumarstva postala jedna od najkorumpiranijih i najneuređenijih oblasti, što je dovelo do besomučne sječe starih šuma i pretvaranja šumskih područja u građevinska zemljišta. Nedostatak zakona, posebno u određenim kantonima kao što je Hercegovačko-neretvanski, dodatno otežava situaciju.
Iako je novi prijedlog zakona o šumama vraćen u javnu raspravu, aktivisti ističu da je neophodno modernizirati ga kako bi se osigurala pravedna i održiva uprava šumskim resursima. Nestajanju šuma doprinose i požari i krađa, a svake godine ukrade se skoro dva miliona kubika šume, navode stručnjaci.
“Tamo gdje zakona imamo, zakona nema. U Kantonu Sarajevo, na zapadnim obroncima Treskavice, traje besomučna sječa starih šuma. Kanton Sarajevo, gdje nas ubjeđuju da je sve po evropskim standardima, a svega 5% planiranih količina se godišnje pošumi. Hektari šume nestaju, pretvaraju se u građevinsko zemljište, Bjelašnica je primjer strašne devastacije, gdje stambena gradnja stigla na rub jedne od rijetkih prašuma. To se sve nastavlja”, kaže Anes Podić Eko-akcije za N1.
Iako je resorno federalno ministarstvo vratilo Zakon o šumama u javnu raspravu, aktivisti navode da je potrebno modernizirati novi prijedlog zakona o šumama.
“Ovaj prijedlog zakona, on se bazira na koncesijama, ko će kome koncesiju dati. To treba ukinuti. Treba da ostanu javna poduzeća u državnom vlasništvu, ali da se restruktuiraju, da ne ostvaruju samo prihod od drveta, da ostvaruju prihod i od drugih dobara iz šume, jer drvo nije jedini prihod koji šuma može dati. Džaba sve pričati, političari treba da znaju jednu stvar, džaba vam bogatstvo koje uzimate iz šume. Kad nestane šume, nestaće i ove države, nestaće i civilizacije”, jasan je profesor na Šumarskog fakultetu, Dalibor Balijan.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
