Umrla dr. Olga Carević: Radila na istraživanjima koja su dovela do Sumameda

Naučnica i humanistica dr. Olga Carević, koja se zalagala za mirni suživot etničkih zajednica i demokratska načela, a kao Srbijanka javno se angažirala protiv velikosrpske politike, pišući javna pisma u odbrani Hrvatske, umrla je u 96. godini.

O njenoj smrti izvijestili su mediji, pozivajući se na njene bliske suradnike.

Dr. Olga Carević rođena je 9. aprila 1925. u Novom Sadu, u uglednoj srbijanskoj porodici. U rodnom Novom Sadu završila je osnovnu i srednju školu, a 1945. upisala se na zagrebački Farmaceutski fakultet, na kojemu je i diplomirala. Doktorirala je iz medicinske biohemije, a naučno se usavršavala u Engleskoj, Belgiji i SAD-u.

Radila je u zagrebačkoj Plivi, predavala na Veterinarskom fakultetu i na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te Centru za poslijediplomski studij, a zatim je u Institutu Ruđer Bošković i u Zavodu za zaštitu zdravlja radila kao naučna savjetnica.

Učestvovala je u istraživanjima koja su rezultirala otkrivanjem antibiotika Azithromycina kojega je Pliva 1988. lansirala na tržište pod nazivom Sumamed.

Radila je i sarađivala na nekoliko inozemnih univerziteta, a i nakon nakon umirovljenja nastavila je raditi pri Sekciji za promet i ekologiju Znanstvenoga Vijeća za promet HAZU i istraživala učinak toksičnih emitiranih tvari iz motornih vozila na animalnu stanicu.

Bila je članica Hrvatske akademije medicinskih nauka, The New York Academy of Sciences, European Society of Toxicology, te počasna članica International Society for the Study of Xenobiotics.

Široj javnosti poznata je po svom javnom djelovanju, posebno tokom rata u Hrvatskoj, kada se zalagala za miran suživot etničkih zajednica i demokratska načela. U više navrata zagovarala je i pristup Republike Hrvatske Europskoj uniji, a njezin prilog uvršten je u Egidin zbornik “Hrvatska Agenda 2000”.

Još na početku pobune dijela Srba u Hrvatskoj 90-tih godina Olga Carević se kao osoba srbijanske nacionalnosti javno suprotstavila velikosrpskoj politici i distancirala od sljedbenika te politike u Hrvatskoj, poručivši da je Hrvatska njezina domovina.

Čim je na radiju čula za postavljanje prvih balvana na ceste 17. kolovoza 1990. napisala je apel naslovljen “Prijateljstvo Hrvata i Srba i obrnuto”, koji je objavljen u “Vjesniku”

Djelovala je u sklopu hrvatskih europskih inicijativa, obraćajući se javnosti na Hrvatskoj radio-televiziji (HRT) i svojim već znamenitim pismima objavljivanima većinom u “Vjesniku”. Pisala je osobama poput predsjednika SANU Dušana Kanazira, a sakupila ih je u nekoliko knjiga, parafrazirajući Nikolu Teslu, pod naslovom “Srpski rod, hrvatski dom”.

Zbog takvih nastupa, u hrvatskoj javnosti doživljava su ju kao moralnu i intelektualnu vertikalu. Redateljica Ines Pletikos snimila je dokumentarni film o Olgi Carević “Portreti koje pamtimo: Olga Carević – mostovi od srca do srca”.

Dr. Carević pisala je praktično do kraja života.

Dr. Olga Carević dobitnica je plakete s likom Zdravka Lorkovića, odlikovana je redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, a dobitnica je nagrade “Europski krug” 1994., Hrvatskoga Vijeća Europskoga pokreta u Zagrebu za promicanje demokratskih vrijednosti.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79