Posljednji dan u 2019. godini, jednoj od najuzbudljivijih i najdinamičnijih na političkoj sceni u protekloj deceniji, dobar je povod za razgovor sa Željkom Komšićem, predsjedavajućim Predsjedništva BiH. Od pobjede na izborima u oktobru 2018. godine u utrci za člana Predsjedništva BiH, Komšić je zasigurno bio najaktivnija i u javnosti najprisutnija politička ličnost u 2019. godini. U susret Novoj godini sa gospodinom Komšićem Slobodna Bosna je razgovarala o najvažnijim političkim događajima u godini iza nas, dinamičnim odnosima u regionu, kao i o očekivanjima u 2020. godini.
Primarni cilj ispunjen deblokadom NATO puta
“SB”: Iza Vas je vjerovatno najizazovnija godina u političkoj karijeri. Da li ste zadovoljni učinjenim?
KOMŠIĆ: Moj primarni cilj u ovoj godini bila je deblokada NATO puta Bosne i Hercegovine. Taj cilj je dostavljanjem Programa reformi u sjedište NATO-a u Briselu ispunjen, i to je najvažniji politički događaj u ovoj godini. Tako da sa te strane mogu biti zadovoljan. Osim toga zadovoljan sam i zbog činjenice da smo napravili jedan blok koji neće dopustiti da se u Bosni i Hercegovini nameću neka anticilizacijska rješenja. Lopta je u našem posjedu po oba ta jako važna, možda i dva najvažnija politička pitanja, a nekada, kao što znate, nije bila.
“SB”: Vaše građansko opredjeljenje dovodile su u pitanje stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, a njima se pridružio i SNSD. Sada Vas na gotovo identičan način kritikuju i stranke lijeve orijentacije. Šta je razlog da te dijametralno suprotne političke vizure imaju sinhronizovan kritički odnos prema vama?
KOMŠIĆ: Mislim da te stranke, kako ih nazivate, lijevima, čine ogromnu grešku. Morali bi pronaći druge modele kritike. Jer zaista je tužno, po njih, da se koriste skoro identičnim političkim vokabularom. To je ujedno i pokazatelj političke nemoći. Ako ste spali na to da iz Čovićevog arsenala uzimate oružje kojim pucate po DF-u i meni, onda pucate i po sebi, jer možda sutra će na moje mjesto doći neko iz tih stranaka, pa šta onda? Nije valjda da misle, kako bi njih HNS poštedio, da bi im priznao taj legitimitet!?
Spreman sam opet braniti Kojovića od Konakovićevih radikala
“SB”: Smatrate li da su Naša stranka i SDP koalicijom sa strankom Narod i Pravda i podrškom privatnim projektima Muamera Zukorlića ugrozili svoju lijevu orijentaciju?
KOMŠIĆ: Mislim da je nisu ugrozili jer nikada do nje nisu puno ni držali, kako se to želi predstaviti. Jer da jesu, sigurno se ne bi tako politički tijesno vezali za NiP i Zukorlića. Uostalom, morate znati da je Naša stranka, uslovno rečeno, postala lijevom (to i oni znaju) tačno u onom trenutku kada je krenula priča kako tobože mi iz DF-a izdajemo ljevicu. Do tada su odbijali da se identificiraju kao lijeva stranka. To je jako zanimljivo, da ne kažem šta teže. Oni kao lijevi postaju tek u tome trenutku. Pa ne trebam ih ja valjda sada podsjećati kako su govorili; eto nek se DF i SDP ujedine kao lijeve stranke, mi u NS-u nismo ljevica, možemo sarađivati sa vama. Osim toga potpuno je drugi par rukava danas priča o tome šta je ta lijeva orijentacija, šta to podrazumijeva. Što se tiče tih projekata, nisam vidio da su zatražili da se građanima pojasni opravdanost davanja budžetskog novca jednoj fantomskoj akademiji. Lider tog bloka dao je novce ideološkim istomišljenicima onih ljudi koji su ga prije desetak godina ganjali po Sarajevu, pokušavajući čak i fizički da ga ugroze. Ako se nekad ponovi nešto slično, opet ću biti spreman da branim njegov integritet, pa čak i od onih koje evo vidimo finansira, jer u ovoj državi ne smije niko nikoga tući zbog toga što je to što jeste.
“SB”: Smatrate li izdajom građanskih principa odluku Naše stranke i Socijaldemokratske partije da se fokusiraju na Kanton Sarajevo, a državu prepuste nacionalnim strankama?
KOMŠIĆ: Ne smatram to ni izdajom a ni potvrdom građanskih principa kod njih, ako već postoje, nego na to gledam kao na nedostatak hrabrosti, da se pokuša nositi sa krupnijim političkim pitanjima nego što su kantonalna. Onda, da bi se taj nedostatak prikrio, druge se optužuje za ovo i ono. Ako neko želi da se fokusira na kantonalno i lokalno djelovanje i to je sasvim uredu. Samo ne može se toj stvari davati značaj državnog i Sarajevo proglašavati Republikom. Međutim, opet kažem, sasvim je uredu fokusirati se tek na niže organe vlasti, ali onda ako ste već priznali da niste kapacitirani za veće utakmice, ne trebate navijati za poraz nas koji ih igramo na državnom i federalnom nivou, što je često slučaj, uslijed činjenice da dobar dio ljudi koji sada upravljaju tim strankama nikad nisu u politici donosili velike odluke nego su bili posmatrači. Da smo u obrnutim pozicijama, recimo, nikad ne bi priželjkivao poraz države po pitanju NATO-a, da bi onda na tome gradio neku političku kampanju.
U borbu za građansku BiH uključiti i lijevi u desni spektar
“SB”: Koaliranje DF-a i SDA predstavljaju kao Vaš najteži politički grijeh. Vjerujete li da SDA nakon usvojene deklaracije na kongresu stranke može snažnije krenuti u pravcu borbe za građanski uređenu državu, i da Vam može biti dugotrajni partner na tom putu?
KOMŠIĆ: Vidite, ja vjerujem u svoju ideju. Ideju građanske države Bosne i Hercegovine. Koliko će svi drugi da je zastupaju to je njihova stvar. Volio bih kada bi sve stranke u ovoj državi prihvatile da je jedino normalno i prirodno uređenje, građansko uređenje Bosne i Hercegovine na principu jedan čovjek jedan glas. Hoće li to prihvatiti ili neće, to je do njih. Međutim, mi u DF-u ćemo se čvrsto zalagati za to.
Potpuno smo svjesni da se to neće ostvariti uskoro, ali se treba boriti korak po korak. Ta bitka se ne dobija na nokaut nego na poene, malo po malo. Sljedeća bitka u tome procesu je bitka za Izborni zakon, a nakon toga slijede druge, dug je to proces. Ne računam da ljudi imaju strpljenja i znam da ljudi žele odmah vidjeti rezultat, ali isto tako znam da većina građana razumije taj proces.
Pa ipak želim reći i to da mi koji BiH vidimo kao jedinstvenu i cjelovitu, moramo konačno definisati koji je to politički model zalaganja za građansku državu. Smatram da se u cjelosti potrebno politički distancirati od etničkog (konstititutivnost) koncepta. Zato imamo uporište i u presudama Evropskog suda za ljudska prava. Međutim, to tek treba da sazrije kao ideja. SDP i NS zaziru od toga, a nemoguće je biti za građansku državu a istovremeno biti za jedan u suštini etnički koncept. Te stvari se isključuju. Sa druge stranu u SDA kažu, to je OK, ali nije realno. Znam da nije realno u ovom trenutku. Ali, šta ako nije realno!? Hajde da se zalažemo za to, pa će jednog dana biti realno.
Tu postoji još jedna zanimljiva stvar, kada je riječ o ideji građanske države. Nas u DF-u kritikuju iz SDP i NS-a da smo izdali građansku državu. Međutim, neka mi kažu gdje je građanska ideja u njihovoj saradnji sa Narodom i Pravdom. Gdje se po tome pitanju, ideološki i politički s njima mogu sresti? Ne mogu nigdje! Mogu se sresti tek oko funkcija na nivou kantona, a u SDA postoji makar dio ljudi koji je blizak toj ideji.
Smatram da u okviru stranaka koje se zalažu za Bosnu i Hercegovinu, tu računam, osim DF-a, i SDP i Našu stranku, i SDA i SBB, naprosto postoji i lijevi i desni spektar onih koji su za Bosnu i Hercegovinu kao građansku državu, i mislim da se za tu ideju sa oba spektra može zalagati.
Ne možemo kada je riječ o građanskoj državi isključivati jedni druge. U svakoj ideji Republike, u svakoj Republici u historiji, imali ste lijeve i desne. To je tako od Francuske građanske revolucije. I NOP je imao svoj lijevi i desni spektar. Ono što nam svima treba biti zajedničko je to građansko, bili mi lijevi ili desni. Nikada nećemo ostvariti BiH kao građansku državu, ako oba politička spektra u to ne budu uključena.
“SB”: Kako ste doživjeli sukobe u NSRS-u, i kako gledate na opoziciju u RS-u? Mogu li SDS i PDP biti alternativa Dodiku i pomoći u izgradnji harmoničnijih društvenih odnosa u BIH?
KOMŠIĆ: Iskreno me zabrinulo to što se dešava. Mislim da su oba politička bloka taoci samih sebe. I jedni i drugi se bune protiv NATO-a a i jedni i drugi su učestvovali u odlukama institucija države Bosne i Hercegovine koje su doprinijele tome da se Bosna i Hercegovine približava NATO-u. Mislim da će se prije ili kasnije morati da iskristališe ko je za, a ko protiv NATO-a. Čak smatram da će se to u budućnosti i desiti. Mogli bi doći u situaciju da se takmiče ko je više za NATO. Šta ako Srbija krene ka NATO-u? Ne treba to isključiti. Onda će biti zanimljivo gledati, kako će se ponašati. Vidjeti ćemo ko će se bolje snaći.
Milanović opasniji od Grabar-Kitarović; Velikosrpski projekat na prekretnici
“SB”: Postoje realne šanse da u narednom periodu Zoran Milanović predvodi Republiku Hrvatsku. Za razliku od Grabar-Kitarović, Milanović je najavio da će razgovarati sa Vama. Da li očekujete zaokret vrha susjedne države prema Bosni i Hercegovini u narednom period, ukoliko Milanović dođe na njeno ćelo?
KOMŠIĆ: Poštovati ću izbor građana Republike Hrvatske, ma kakav on bio. Što se tiče samih kandidata mislim da je Milanović mudriji. Ako ne dođe do promjene politike prema BiH, onda on kao takav može biti i opasniji. Kako god, ponavljam, poštovati ću izbor građana Republike Hrvatske.
“SB”: Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori doveo je do ozbiljnog incidenta u skupštini ove zemlje i niza protesta u crnogorskim gradovima? Glavna poruka protagonista zakona je da su suzbili velikosrpski projekat u Crnoj Gori. S obzirom na skoro prezentiranu Strategiju odbrane i nacionalne bezbjednosti Republike Srbije, smatrate li da je Bosna I Hercegovina ostala jedini prostor na kojem se još uvijek živi taj devetnaestovjekovni projekat?
KOMŠIĆ: Mislim da se taj projekat nalazi na prekretnici. Ili će zauvijek biti poražen ili će u konačnici biti zaokružen. Vidjeli smo da je u Crnoj Gori iskazao potpunu nemoć. Zbog čega? Pa zbog toga što se ta država nalazi u NATO-u. Nije moguće da velikosrpski projekat danas ugrozi Crnu Goru zbog donošenja jednog evropskog zakona koji se ne sviđa tim krugovima. Onog trenutka kada Bosna i Hercegovina uđe u NATO, to će značiti i definitivni kraj tog devetnaestovjekovnog projekta.
SDP između dva radikalizma, neomarksizma i Zukorlića
“SB”: Političku karijeru počeli ste u SDP-u. Kako gledate na današnji SDP, posebno u odnosu na ideale i političku viziju zbog koje ste se tada priključili toj stranci?
KOMŠIĆ: Vidim ono što vidi dobar dio ljudi u SDP-u i oko njega. Totalnu političku i ideološku dezorijentaciju. Razapeti su između radikalnog neomarksizma i Naroda i pravde. Svoju političku poziciju grade na osnovu neselektivnog i sveopćeg kritizerstva nas u DF-u, valjda uslijed toga što im neki kritičari određuju političku i idelošku liniju. SDP se sveo na negaciju DF-a. To nije proaktivna nego reaktivna politika. Hoće građansku državu a neće da politički odbace etnički koncept. SDP sam napustio 2012. zbog toga što se pojavila ideja o nejednakoj vrijednosti glasa. Ona je i danas u SDP-u prisutna, čim nemaju snage da se založe za građanski koncept u svojoj suštini. Međutim, ja zaista smatram da bi bilo pogrešno odbaciti SDP. Ta partija je potrebna ovoj državi, posebno ideji građanske države, jer se za tu ideju može i mora boriti i kroz opoziciju i kroz vlast.
“SB”: Kraj godine obilježili su veliki politički potresi u BiH i regionu. Vjerujete li da u 2020. godinu ulazimo sa mnogo jasnijim političkom slikom?
KOMŠIĆ: Ulazimo sa jasnijom političkom slikom, ali mislim da će se ova dinamika nastaviti. Jednostavno, nalazimo se u godinama kada se neke stvari lome, i nije realno očekivati da sve bude prava linija. U proteklih dvije do tri godina desilo se više politike nego u zadnjih deset. Došlo je do ogromnih promjena na geopolitičkom planu, posebno u Evropi, a sve se to održava na BiH i odnose u BiH. Treba biti svjestan te činjenice i ne očekivati da će bilo ko od nas, koji nosimo političku odgovornost, imati privilegiju da, sportskim riječnikom rečeno, spava u ofsajdu.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
