Zvizdić je jučer pričao o orlovima. Istinomjer kaže da je to potpuna izmišljotina: Upecao se na mit

Denis Zvizdić, trenutni prvi zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), gostovao je 18. maja 2021. godine u “Danu uživo” N1 televizije gdje je govorio o mnogim tema, a dotakao se i svog statusa u matičnoj Stranci demokratske akcije (SDA). Istinomjer je uradio analizu njegovog govora o orlu i SDA. Prenosimo je u cijelosti:

Zvizdić je, vidno nezadovoljan stanjem u SDA, rekao da su ovoj stranci potrebne suštinske promjene, upotrijebivši metaforu orlova koji, prema njegovim riječima, sredinom životnog vijeka prolaze kroz regeneraciju:

“Možda je kao dobar primjer ovdje bi bio ta priča o načinu kako se regenerira orao. Dakle, orao je lider među pticama, on je jedan od najdugovječnijih ptica koji živi 70 godina, ali negdje na sredini svoga životnoga vijeka on jednostavno osjeti zamor, umor, njegove kandže više nisu funkcionalne, s njegovim krilima više ne može letjeti jer veliki dio perja mu je ustvari opao ili je potrošen. Orao uradi sljedeće, dakle on ode na svoju sopstvenu regeneraciju, dakle promijeni svoje kandže, pusti da mu se regenriraju perje i krila da bi sljedećih ponovo 30 godina mogao da živi. U čitavoj toj regeneraciji, kada govorimo o samom orlu, dakle ono što potpuno funkcioniše je njegov mozak. Dakle, ako je orao jedna metafora za SDA, mozak toga orla je rukovodstvo SDA, ono je zaduženo da izvriši ovu regeneraciju. Ja nisam ubijeđen da idemo u pravom pravcu”, rekao je Zvizdić.

Iako Zvizdićeva priča o orlu ilustrira jasnu poruku, ona nije utemeljena u stvarnosti. Naime, radi se o rasprostranjenom mitu, koji kaže da orao, nakon što napuni 40 godina, mora donijeti tešku odluku – da li se prepustiti smrti, ili proći kroz bolan proces regeneracije dug 150 dana nakon kojeg može živjeti još 30 godina.

Ova priča dominira engleskim govornim područjem, ali moguće je pronaći prevode i na naš jezik, poput ovog na stranici BebaMur, a očigledno se radi o istoj priči koju je i Zvidzić prenio:

“Među pticama orao ima najduži životni vijek i može da doživi čak 70 godina. Ali, u srednjim godinama svog života ova ptica mora da donese tešku odluku. ​Prema ovom mitu orao, živi gotovo koliko i čovjek ali samo ako prođe put bolnog umiranja i ponovnog rađanja. Negdje u četrdesetim, orao odlučuje kojim će putem kenuti, ka preranoj smrti ili dugom životu kakav mu je Bog namijenio. U četrdesetim godinana, njegove duge i elastične kandže ne mogu više da love plijen koji mu služi za ishranu. Njegov dug i oštar kljun postaje savijen, a zbog sabijenih pera na svojim krilima i grudima, koja postaju teška ne može slobodno da leti. Tada orao ima dvije opcije: ili da umre ili da prođe kroz bolan proces promjena. Taj proces traje 150 dana. On tada odlazi na vrh stjenovite planine, gdje udara kljunom o kamen dok kljun ne otpadne. Kada kljun otpadne, i kada ponovo izraste, novim kljunom iskljuca svoje stare kandže. Kad narastu nove kandže, orao iskljuca svoja otežala stara pera. Kada izrastu nova pera, nakon pet mjeseci orao polijeće u let ponovnog rađanja i živi još 30 godina”.

Američki portal za provjeru činjenica Snopes je još 2007. godine demistificirao ovu priču, prenijevši saopštenje Centra za zaštitu i rehabilitaciju grabljivica (Raptor Center) Univerziteta u Minnesoti, iz kojeg su objasnili da kljun i kandže orla ne postaju slabiji kako vrijeme odmiče, a da je prosječan životni vijek orla 30 godina, bez mogućnosti da se “svojevoljno produži”:

“Nedavno smo dobili dosta e-mailova u vezi s pričom “Preporod orla”. Priča je veoma daleko od stvarnog načina života orla, ali rado ćemo podijeliti s vama prirodnu povijest Bjeloglavog orla. Orlovi obično ne “gube” kljun ili kandže, osim ako to nije rezultat traumatične ozljede. Kandže i kljun su dvije od tri definirajuće karakteristike onoga što ove ptice čini grabljivicama. Bez oštrih knjunova za hvatanje plijena i snažnog, oštrog kljuna za kidanje hrane, grabljivice bi sigurno umrle od gladi. Orao se izlegne sa kljunom i kandžama, koje rastu i dalje tokom života ove ptice. Kljun i kandže sastavljeni su od tvrdog keratina i donekle su slični ljudskim noktima. Kandže orla nisu fleksibilne kako priča govori. Novi slojevi keratina nadograđuju se na starim slojevima, osiguravajući snažnu strukturu za grabljivice. One kljun održavaju u dobrom stanju prirodno u divljini jedući žilav plijen i trljajući ga o kamenje ili druge tvrde površine nakon jela.

Orlovi i druge grabljivice uglavnom ne čupaju perje. Sve ptice, uključujući grabljivice, prolaze kroz proces gubitka perja i to se naziva mitarenje. Kvalitet perja ptica se vremenom smanjuje, zbog čega se mora mijenjati. Svo perje se ne gubi istovremeno. Da je to istina, ptica ne bi bila zaštićena od prirodnih elemenata i što je još važnije, ne bi mogla letjeti. Orlovi i sve druge grabljivice trebaju letjeti kako bi lovili i preživjeli, tako da bi nemogućnost leta ptici najvjerojatnije značio izgladnjivanje. Svako pero dolazi iz folikula pera, slično kao i dlaka sisara. Kada se pero prvi put pojavljuje i razvija, opskrba krvlju dolazi iz tijela koje se penje u osovinu pera. Ako se ovo pero slomi ili izvuče, ne samo da je vrlo bolno za pticu, već može rezultirati gubitkom krvi i oštećenjem folikula pera. Teška oštećenja folikula pera mogu rezultirati trajnim gubitkom folikula. Ako se pero izgubi prije molitve, moglo bi proći i do godinu dana da se zamijeni. Grabljivice i sve ostale ptice mitare se simetrično. Ako je primarno pero otpalo na lijevom krilu, isto pero istovremeno otpada i na desnom krilu. To ptici može osigurati ravnotežu u letu dok lovi tokom perioda mitarenja.

Prosječni životni vijek orla je približno 30 godina. Orao, kao i mnogi drugi živi organizmi, nema luksuz da donese odluku da svoj životni ciklus produži mnogo duže od uobičajenog za tu vrstu. U zatočeništvu orao može živjeti duže od prosječnog očekivanog životnog vijeka, jer prima redovne i hranjive obroke, ima pristup veterinarskoj zaštiti i može se zaštititi od grubih elemenata objektima koji pružaju ustanove za njegu ptice. Čak i tada se životni vijek ni na koji način ne produžava onoliko koliko ovaj mit sugerira. Postoje nagađanja o porijeklu ovog mita, ali možemo vas uvjeriti da ništa od toga nije istina”.

Shodno navedenom pojašnjenju struke, priča o preporodu orla je očigledno izmišljena i ne opisuje stvarni život orlova. Zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH i trenutni prvi zamjenik predsjedavajuće ovog doma je ipak iskoristio popularni mit kako bi opisao situaciju u SDA, te će Istinomjer ovu tvrdnju ocijeniti kao neistinitu.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79