Nož u školi povod za pitanje: Koliko su naše odgojno-obrazovne ustanove sigurne?
Novi slučaj vršnjačkog nasilja u osnovnoj školi u Sarajevu postavio je pitanje sigurnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama. Incident se dogodio kada je osnovnoškolac nožem napao svog kolegu iz razreda, zadavši mu ubod u rame. Učenik koji je pokušao smiriti situaciju također je povrijeđen. Maloljetni napadač se sada tereti za pokušaj ubistva i nanošenje lakših tjelesnih povreda.
“Iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo ističu za N1 da će u fokusu njihovih narednih aktivnosti biti briga da psihološka podrška u suočavanju sa stresnom situacijom bude dostupna svim učenicima i prosvjetnim radnicima, ali i ispitivanje primjene postojećih sigurnosnih protokola u školi,” saopšteno je iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.
Od škole se zahtijevaju informacije o provedenim sigurnosnim provjerama. Vršnjačko nasilje i maloljetnička delikvencija nisu novost. Podaci MUP-a Kantona Sarajevo pokazuju da su tokom 2023. godine 53 maloljetnika počinila krivična djela, a u Federaciji čak 251. Maloljetnici snose odgovornost prema zakonu, ali stručnjaci naglašavaju važnost prevencije.
“Represija neće… ona će trenutno djelovati prema onome prema kome je poduzeta, a šta je dugoročno? To je ta prevencija, i taj rad, taj razgovor sa svima, gdje svi trebaju biti uključeni i brinuti se o tome,” kaže Eneid Hasanović iz Odjela za saradnju sa EUROPOLOM.
Psihologinja Alma Mahmutović Katica ističe kako je vršnjačko nasilje evoluiralo u odnosu na ranija vremena.
“Kako je to nekada prije bilo, bilo je zadirkivanje – debeljuško, ćoravko i tako dalje, a sada se to vrši u smislu teških tjelesnih povreda, psiholoških fizičkih nasilja, čak seksualnih uznemiravanja, a to znaju da i snimaju,” dodaje.
Stručnjaci krive duboku krizu društva za evoluciju maloljetničke delikvencije. Kulturu nasilja podstiču porodični odnosi, neriješena egzistencijalna pitanja, pop kultura koja slavi nasilje, medijska senzacionalizacija nasilja i tolerancija nasilja.
“Mi smo okruženi određenim nasilnim obrascima i usvajamo ih kao da su dio vredonosnog sistema društva. U strukturalnom smislu potrebno je da svi odgovorni u svakom segmentu našeg društva shvate da se problemi rješavaju dugoročnijim strategijama, ozbiljnijim strategijama, jer kao što sam i rekla nasilje se uvuklo u svaki segment društva pa čak i do one obične, trivijalne, svakodnevne komunikacije. Stil razgovora, stil rješavanja problema,” kaže sociologinja Sarina Bakić.
Odgovornost za devijatna ponašanja maloljetnika snose roditelji. Edukacija, razvoj empatije i socijalne inteligencije su ključni, posebno u eri rijalitija i društvenih mreža.
“Danas nažalost nema puno roditelja vremena za svoju djecu, nekako su čak poprilično i nezainteresirani da vode te dijaloge i nekako ih prepuštaju da se oni često sami odgajaju. Svaki roditelj treba pratiti koliko vremena njegovo dijete provodi na internetu, čime se to dijete bavi, kojim sadržajem se njegovo dijete bavi, prepoznavati njegove emocionalne i socijalne vještine,” ističe Alma Mahmutović Katica.
Stručnjaci naglašavaju da je potrebno kontinuirano pričati o problemu vršnjačkog nasilja, ne samo kada dođe do incidenta. Roditeljska kontrola i edukacija svih generacija ključni su za rješavanje problema, kako bismo izbjegli tragične posljedice.
