Cijene goriva u padu, ali BiH kasni u reakciji
Cijene goriva su na globalnom nivou u padu, s najnižim cijenama nafte i derivata zabilježenim 10. septembra, najnižim od 2021. godine. Ipak, prema ekonomisti Drašku Aćimoviću, vlasti u BiH nisu iskoristile priliku da kupi naftu po povoljnijim cijenama, što je rezultiralo skokom cijena za 4% već nakon samo dva dana.
Aćimović objašnjava da cijene nafte i naftnih derivata na maloprodaji formiraju privatne firme, a ne država, te da je zabluda da vlasti u BiH usklađuju cijene sa berzanskim. Prema njegovim riječima, cijene goriva trebale bi biti niže za 30 do 40 feninga ako bi pratile berzanske cjene. On dodaje da vlasti preferiraju visoke cijene zbog poreza i akciza, dok investicije izostaju.
Pitanje koje se postavlja je hoće li pad cijena goriva rezultirati smanjenjem cijena osnovnih životnih namirnica, s obzirom da proizvođači i trgovci često opravdavaju poskupljenja povećanjem troškova energenata. Građani vjeruju da bi cijene trebale padati, ali sumnjaju u realnost te mogućnosti zbog uticaja uvoznih lobija i neadekvatne kontrole tržišta od strane države.
Aćimović napominje da bi država trebala kupovati energente po određenim cijenama za duži vremenski period kako bi omogućila stabilnost cijena za proizvođače i trgovce, što bi smanjilo nesigurnost i mogućnost manipulacija cijenama. Trenutno, BiH ima vrlo niske rezerve energenata, što otežava planiranje i formiranje cijena.
Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora ističe potrebu za socijalno odgovornim poslovanjem, predlažući ograničenje marži na osnovne životne namirnice kako bi se građanima omogućilo pristup prihvatljivijim cijenama. Dok se situacija ne poboljša, građani će, kao i dosad, biti primorani da se bore za preživljavanje u trenutnim ekonomskim uslovima.
