Ljudi moje generacije ili stariji ponekad kažu da su čuli za Tadžikistan kao o jednoj od republika bivšeg Sovjetskog Saveza. Mladi ljudi gotovo i ne znaju za njega. Često spominju Afganistan, koji je, nažalost, naš susjed na geografskoj karti.
Ovim riječima dermatologinja iz Pule, dr. Irina Saidiusupova (55), odgovara na pitanje znaju li ovdašnji ljudi išta o Tadžikistanu, toj maloj, planinskoj zemlji u Aziji, koju je liječnica prije tri godine zamijenila Hrvatskom.
Od svih zemalja na svijetu odabrala je upravo našu i život u Puli, uz more, o kojemu je oduvijek sanjala. Nakon završene specijalizacije u OB-u Pula, sad radi u Specijalnoj bolnici Mediko.
Životna priča ove liječnice iz Dušanbea promijenila se iz idile u teške trenutke kad je Tadžikistan zahvatio rat nakon raspada SSSR-a. Bila je riječ, prisjeća se liječnica, o krvavom međuetničkom sukobu u kojem su dotadašnji susjedi i prijatelji istrebljivali jedni druge i stanovnici su proživjeli mjesece strahota. Dr. Saidiusupova rodila je dvije kćeri, 1992. i 1994., te s njima i suprugom preživjela nekako taj rat. No zemlja se nepovratno promijenila, kaže liječnica, u tvrdokornu muslimansku državu u kojoj je život za žene i djevojke postao opasan pa je s obitelji emigrirala u Rusiju. No prije nekoliko godina život u Rusiji prestao ih je ispunjavati, a san o toplini sunca i moru bivao je sve snažniji. Presudni trenutak bio je kad je dr. Saidiusupovu bivša pacijentica, koja živi u Puli, pozvala u posjet.
– Prvi moj susret s Hrvatskom bio je u veljači 2018. godine. Mogla sam doći samo preko zime, kao turistica, i to na pet dana, jer sam tad radila u privatnoj poliklinici. I bez obzira na to što su me u Puli dočekali kišni oblaci i sivo, gusto nebo, taj grad je zauvijek ostao u mom srcu. Poslije bučnog i prljavoga grada iz kojeg sam došla, ovo je bio raj na zemlji. Koliko su samo sretni ljudi što ovdje žive – priča dr. Saidiusupova.
Iste godine liječnica je kupila stan u Puli te već sljedeće, 2019., položila državni ispit za licenciju liječnika opće prakse u Ministarstvu zdravstva u Zagrebu. No nije tu stala. Danas, samo tri godine kasnije, dr. Saidiusupova savršeno priča hrvatski jezik, a postala je i specijalistica dermatologije.
Pula: Dr. Irina Saidiusupova
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
– Hrvatska je fenomenalna za život, fantastično lijepa, plijeni svojom posebnošću i raznolikošću. Shvaćam koliko je poteškoća pretrpjela ova mala, ali odlučna zemlja. Primjećujem kako se intenzivno razvija. Iskreno se nadam da će moje iskustvo i želja da pomažem ljudima da budu zdravi i sretni donijeti mnogo koristi stanovnicima Hrvatske – od srca kaže ova simpatična liječnica, koja vjeruje da će Hrvatska zauvijek ostati njezin dom.
I dok neki, poput dr. Saidiusupove, Hrvatsku doživljavaju kao raj na zemlji i savršeno mjesto za rad, postoji i druga strana medalje. Naša država, naime, muku muči s nedostatkom liječnika u priobalju tijekom turističke sezone. Pa evo primjera kako to izgleda u praksi. Turist u godinama, stari gost, dolazi na već poznatu destinaciju na Krku s ozlijeđenom nogom, nakon što je upao u neoznačeni i otvoreni šaht na benzinskoj. Domaćini jure s njim liječniku, no turistička ambulanta – ne radi.
Ovo je dio priče koju je na Facebooku prije nekoliko dana objavio Nedo Pinezić, iznajmljivač s Krka i bloger koji se bavi temama iz područja turizma. A priča ide tako da se turist ozlijedio na hrvatskoj benzinskoj postaji.
Domaćini, obitelj Pinezić, vidjevši ga u takvom stanju, odmah su s njim sjeli u automobil i krenuli prema turističkoj ambulanti. Kako smo već spomenuli, nije radila, pa su produžili prema ambulanti hitne, gdje je vladala neviđena gužva. Nakon dugog čekanja čovjeku su napokon sanirali ozljedu, no iscrpljen višesatnim traženjem liječničke pomoći na kraju je na hitnoj pao u nesvijest te razbio naočale i arkadu.
Koliko će još turista ove sezone doživjeti ovakva ili još možda gora iskustva? Vjerojatno znatan broj jer, po pitanju turističkih ambulanti, situacija je gora nego ikad prije. Zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara mnoge neće ni otvoriti svoja vrata ili će raditi samo u jednoj smjeni, kao ova na Krku. To će značiti golemi pritisak na obiteljske liječnike i ambulante hitne. Problem koji se vuče godinama sad je, čini se, eskalirao, a državu naprosto nije briga. Jer turističke ambulante ne ugovaraju se preko HZZO-a. U ingerenciji su lokalnih samouprava koje osiguravaju novac za njih, pa ako se novac i nađe, nema timova koji bi u njima radili. HZZO već godinama ne želi imati ništa s turističkim ambulantama, zbog čega se usluga u njima plaća – prvi pregled 220 kuna, a kontrolni 150 kuna. Pa ne samo da ih je nedovoljno, nego ih mnogi turisti i izbjegavaju, kako strani, tako i domaći. Jer povrata novca za plaćeni pregled nema, čak ni za naše državljane i osiguranike HZZO-a. Za njih HZZO podrazumijeva da pomoć trebaju potražiti kod lokalnih ugovornih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji su ionako pretrpani poslom. A stranci, pak, vrlo brzo nauče da kod primaraca i na hitnoj, ako imaju europsku zdravstvenu karticu, ne moraju platiti ništa. Mnogima je prekipjelo zbog ovakve politike države i HZZO-a, pa turističke ambulante neće ni otvarati.
24sata
– Na području Splitsko-dalmatinske županije nisu pokrenute turističke ambulante i neće ni biti dok su ovakva ‘pravila igre’ od strane HZZO-a. Naime, HZZO inzistira na tome da turisti ostvaruju potrebnu hitnu i neodgodivu zdravstvenu zaštitu u redovno ugovorenim zdravstvenim sadržajima, bilo unutar doma zdravlja, bilo kod privatnika koncesionara, i jedino u tim ugovorenim ambulantama turisti ostvaruju zdravstvenu zaštitu besplatno, sa zdravstvenom iskaznicom HZZO-a ili EU karticom. Dakle, turističke ambulante se mogu pokrenuti samo kao čisto privatne ambulante u kojima turisti, bilo domaći ili strani, kompletnu uslugu trebaju platiti – kaže dr. Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
Dok HZZO “legalno” ne ugovori turističke ambulante, nastavlja ravnatelj, do tada ih Dom zdravlja SDŽ neće organizirati.
– Evo pitanja, da ste vi turist i na prvim vratima trebate sve platiti, a na drugim imate besplatnu uslugu putem zdravstvene iskaznice, na koja vrata biste ušli – slikovito pojašnjava problem dr. Rađa.
Što se tiče nedostatka zdravstvenog kadra, dodaje, na području Splitsko-dalmatinske županije on je izražen samo na otoku Hvaru, gdje je manjak medicinskih sestara jer domicilnih nema. Dodatni problem je, kaže dr. Rađa, što Dom zdravlja SDŽ nema “kadrovske” stanove, a lokalna samouprava ne pronalazi adekvatan smještaj. Također, nitko ne želi ići raditi za 4500 do 5000 kuna i smještaj plaćati skoro toliko.
S manjkom stručnog kadra bori se i Istra, pa dr. Ante Ivančić, ravnatelj Domova zdravlja Istarske županije, kaže da Umag i Labin ove godine uopće neće imati turističku ambulantu. U Poreču, Puli i Rovinju su ih uspjeli organizirati.
– Ovo nije financijsko, nego kadrovsko pitanje. Nema radne snage, osobito medicinskih sestara. Liječnici i sestre se na javljaju, ne žele više dolaziti raditi u sezoni. Nikad nam nije bilo teže i nikad nismo imali manji broj kandidata – govori dr. Ivančić.
Kadar su za ljeto, koliko su mogli, popunili nešto s liječnicima strancima, a nešto s domaćim mladim doktorima koji čekaju specijalizacije, pa iskustvo sakupljaju tijekom sezone.
– Ministarstvo zdravstva bi trebalo sagledati ukupnu problematiku zdravstvene zaštite turista. Sad je sve prepušteno lokalnim zajednicama, a situacija se mora sustavno riješiti. U Ministarstvu nisu svjesni težine problema, što najbolje vidimo po činjenici da se u njega uopće ne žele uključiti. Misle vjerojatno da smo svi mi lokalno bogate, turističke firme koje će sve to riješiti – kaže dr. Ivančić.
I u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije ističu da je u njihovoj županiji situacija iz godine u godinu sve lošija.
– Vidljiv je veliki manjak liječnika obiteljske medicine, tako da sve teže uspijevamo naći potrebni broj liječnika, ali i medicinskih sestara za rad u turističkim ambulantama. Zasad smo krenuli s radom u nekoliko ambulanti na našem području, a sljedeći tjedan planiramo otvoriti još tri do četiri. Daljnje otvaranje ambulanti ovisit će o tome hoće li će nam se javiti liječnici koji bi u njima radili – kaže dr. Božidar Kandžija, voditelj Odjela opće/obiteljske medicine, palijativne skrbi bolesnika i medicine rada u Domu zdravlja PGŽ.
Dr. Kandžija dodaje da su problemi jako izraženi, pogotovo u današnje vrijeme, kad je sve teže iznaći slobodne liječnike, kojima je ujedno potreban i smještaj.
– Zasad se nadamo da ćemo pokriti većinu turističkih ambulanti. U svakom slučaju, u problem zapošljavanja trebalo bi se uključiti i Ministarstvo zdravstva, a ne da to bude stvar isključivo lokalne samouprave – zaključuje dr. Kandžija.
Split: Pacijent helikopterom dovezen s Hvara u KBC Split
Foto: IVC
Situacijom je iznimno ogorčena i dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), s obzirom na to da većina tereta u sezoni na kraju padne na obiteljske liječnike.
– To je tako svake godine. Hrvatska se diči svojim turizmom, a nitko ne govori o tome da turistima nije organizirana dostupna zdravstvena zaštita. Milijuni noćenja nisu pokriveni zdravstvenom zaštitom. Jer te zdravstvene zaštite nema ako nisu osigurani dodatni timovi koji će zbrinjavati turiste. Ne mogu ih zbrinjavati postojeći obiteljski liječnici koji imaju ugovoreno da zaštitu pružaju isključivo svojim pacijentima i za to su i plaćeni – tumači dr. Ban Toskić dodajući kako njezini kolege iz obiteljske medicine doslovno ginu svakog ljeta od posla.
Postavlja se, kaže, i pitanje što je s pravima naših osiguranika koji zbog svega teško dolaze do liječničke pomoći. Na sve to, ističe dr. Ban Toskić, HZZO otežava situaciju jer provodi kontrole nad obiteljskim liječnicima i dovodi u sumnju usluge koje su pružili turistima, pa često kao dokaz da je pregled napravljen traže detaljnu dokumentaciju i anamneze turista. Također, predsjednica KOHOM-a je stava da problem, među ostalim, itekako leži u novcu.
– U lokalnim domovima zdravlja kažu da novca ima, ali nitko ne želi doći raditi. Pa ako novca ima, neka ponude liječnicima sezoncima dvostruku plaću. Zašto bi netko iz Zagreba išao u priobalje raditi za isti novac koji već zarađuje? Svjedoci smo da nedostaje svakojake radne snage u sezoni, i mnogi će kuharima i konobarima ponuditi i 15.000 kuna plaću, dok će liječnik imati dvostruko manje. Stvar je jednostavno u tome da se liječnike ne stimulira dovoljno i ne nude im se dobri uvjeti – kaže dr. Ban Toskić dodajući da Ministarstvo zdravstva i HZZO uporno ne žele otvoreno reći da turističke ambulante nisu ugovorene preko HZZO-a te da se u njima sve plaća i izdaju se samo privatni recepti.
– Nejasno je zašto HZZO uporno ne želi biti ugovaratelj za turističke ambulante, jer strancima bi sve usluge pokrila njihova osiguranja i HZZO ne bi bio na gubitku – naglašava predsjednica KOHOM-a.
Upit smo poslali i HZZO-u, a samo su kratko odgovorili ono što svi već znamo – da turističke ambulante organizira i osniva lokalna samouprava u suradnji s turističkim zajednicama te one nemaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Osiguranim osobama HZZO-a zdravstvena zaštita, ističu, dostupna je u ugovornim ordinacijama primarne zdravstvene zaštite.
Cijene pregleda u turističkim ordinacijama, dodali su, formirane su u skladu s cjenikom Hrvatske liječničke komore.
Što su turističke ambulante?
Sezonske zdravstvene ambulante koje ustrojava lokalna uprava po načelu privatnog zdravstva – sve se plaća, recepti su privatni. To vrijedi i za strane i za domaće turiste, osiguranike HZZO-a.
Možete li kao osiguranik HZZO-a dobiti povrat novca za plaćeni pregled u turističkoj ambulanti?
Ne možete. Turističke ambulante nemaju ugovor s HZZO-om, a cijene se formiraju prema cjeniku liječničke komore.
Zašto HZZO ne želi biti ugovaratelj za turističke ambulante?
To je svima nepoznanica. Zemlja smo koja se ponosi svojim turizmom, a država godinama brojnim turistima ne osigurava adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Sve je na leđima lokalnih zajednica koje ne uspijevaju pronaći liječnike i sestre za turističke ambulante.
Koja je posljedica ove situacije?
Pretrpane postojeće ambulante u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zbog čega redovni pacijenti teško dolaze do usluge. Također, i pretrpane hitne, jer turističkih ambulanti ili nema ili ih svi izbjegavaju da ne bi morali platiti uslugu piše 24sata.
Što bi bilo rješenje za problem?
Ministarstvo zdravstva i HZZO moraju se uključiti u problem i riješiti ga na nacionalnoj razini. Treba naći model da se liječnike dobro plati, da im se osigura smještaj i općenito da ih se motivira za rad u priobalju tijekom sezone. Također, u turističke ambulante trebalo bi se ići sa zdravstvenim iskaznicama.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
