Predsjednik Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović sudjelovao je u ponedjeljak u Petrinji na ispraćaju 37. hrvatskog kontingenta u NATO operaciju KFOR na Kosovu i tom prilikom upitao zašto ni jedan hrvatski časnik ne može biti u operaciji EUFOR-a u Bosni i Hercegovini?
Na svečanom ispraćaju u petrinjskoj vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ Milanović poručio je pripadnicima hrvatskog kontingenta da su profesionalci koji će svoj zadatak i zadaće obavljati profesionalno i kvalitetno, priopćeno je iz Ureda Predsjednika RH.
„Kosovo je međunarodno priznata država. Srbija to ne prihvaća i kako stvari stoje, skoro i neće. Ali mi se u tu politiku ne miješamo, više od onoga što smo učinili prije dosta godina, kada smo priznali Kosovo. Ne zato da napakostimo Srbiji, jer tako ne doživljavam vanjsku politiku ni hrvatsko ponašanje u svijetu, nego da nagradimo Kosovo za sve ono što je prošlo“, rekao je predsjednik Hrvatske.
Dodao je kako se „nada da ćemo uskoro u manjem i simboličkom broju biti prisutni i u misiji EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, od koje nas drže na distanci“, ocijenivši to neprihvatljivim i iritantnim nakon dvadeset i pet godina, ističe se u priopćenju.
„Do sada o tome nismo razmišljali, ali sebi dajem u zadatak da to raščistimo i da mi odgovore oni koji o tome odlučuju – zašto niti jedan hrvatski stožerni časnik ne može biti u toj misiji. Dok ne dobijem odgovor na to pitanje, neću ga prestajati ponavljati“, rekao je Milanović.
Najave iz Kremlja o neizbježnom “odgovoru i posljedicama” se roje. Između ostalog, Rusija još polaže nade u “raskol” u NATO-u na koji su i računali, pa i bili sigurni pokrećući invaziju na Ukrajinu, pa se u vezi s tim uzdaju i u Zorana Milanovića, piše ovo Jutarnji list.
Veliki dio ruskih medija piše da bi Hrvatska i Turska mogle unijeti raskol među zapadne saveznike.
“Mogu li Milanović i Erdoğan izazvati pobunu na brodu NATO-a?” pita se prokremaljski analitičar Stanislav Tarasov, ističući da bi “moglo biti svašta” na skorom summitu Saveza u Madridu, bez obzira na to što su i Švedska i Finska službeno najavile svoje pristupanje Sjevernoatlantskom savezu.
No, i Putinovi medijski trbuhozborci smatraju kako su dosezi i utjecaj hrvatskog predsjednika ipak minorni u odnosu na “tursku opasnost” po NATO. To, naravno, pokazuje i činjenica da su i Washington i Bruxelles u stalnom kontaktu s Ankarom, tamo lete i delegacije iz Stockholma i Helsinkija, dok oko Milanovića nema toliko “šušura” kao oko Erdoğana.
Za Milanovića kažu kako ulazak Finske u NATO povezuje s “rješenjem problema na Balkanu” (ne preciziraju ni BiH, ni Izborni zakon), ali ipak smatraju da su turski zahtjevi ozbiljniji i izazivaju veću zabrinutost od Milanovićevih.
Turska prigovara Švedskoj oko podrške kurdskim, kako ih u Ankari nazivaju, terorističkim organizacijama te su na stol stavili, pišu Rusi, i pitanje priznanja Turske Republike Sjeverni Cipar. Tarasov tvrdi da “Ankara i Zagreb smatraju SAD glavnom ugrozom međunarodnoj sigurnosti” te izdvajaju kako je Milanović “odbacio optužbe da je on ruski agent”.
No, ruski mediji usput spominju da bi, uz Milanovića i Erdoğana, “od koristi” mogla biti i Mađarska koja se o tome još, izravno, ne izjašnjava. Navodno bi Viktor Orbán mogao biti posljednji ruski adut jer neki misle da Hrvatska nema tu snagu, a da će se s Erdoğanom ipak nagoditi, pa im kao posljednja nada ostaje “pouzdani” Orbán!?
Doduše, neki neovisni ruski analitičari smatraju da se članstvo Finske i Švedske neće dati izbjeći, ali i da je najzaslužniji za to što dvije sjeverne zemlje napuštaju svoju tradicionalnu neutralnu politiku upravo Vladimir Putin. Moskovski Komersant navodi da je još u siječnju tek oko 28 posto Finaca bilo za članstvo u NATO-u (godinama prije ni njih 20 posto), da bi sada u svibnju podrška porasla na čak 76 posto.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
