Nedostatak pravde: Ratni zločinac Amir Ćoralić otkupio zatvorsku kaznu novčanim sredstvima
Amir Ćoralić, bivši vojnik Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, nedavno je izazvao kontroverzu nakon što je otkupio svoju zatvorsku kaznu od 36.500 KM za silovanje četrnaestogodišnje djevojčice u Cazinu 1993. godine.
Iako je za ovakav zločin predviđena minimalna kazna od pet godina zatvora, Ćoralić je uspio izbjeći veću kaznu i platiti novčanu kaznu nakon što je sud prihvatio sporazum o priznanju krivice.
Ova situacija izazvala je žestoke reakcije, kako lokalno, tako i šire. Prema podacima Radio Slobodna Evropa (RSE) i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), najmanje 14 osoba u posljednjoj deceniji u Bosni i Hercegovini zamijenilo je kaznu zatvora za novčanu, uključujući i osuđene za ratne zločine poput silovanja.
Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95, osudila je ovakvu praksu, nazivajući je sramnom, pogotovo kada su u pitanju žene koje su pretrpjele silovanje.
Dodatno, ova situacija postavlja pitanja o odnosu pravosuđa prema žrtvama, kao i o poruci koju takva praksa šalje.
Amir Ćoralić je osuđen zbog otmice i silovanja djevojčice, te je sud u Bihaću 2015. godine izrekao kaznu od godinu dana zatvora.
Međutim, sporazum o priznanju krivice omogućio mu je da otkupi svoju kaznu novčano, što je naišlo na oštre kritike i sumnje u pravednost pravosudnog sistema u BiH.
Dok se javnost suočava s ovim skandalom, udruženja žrtava rata ističu da takva situacija može demotivirati žrtve da svjedoče na sudu, postavljajući pitanje vrijednosti pravde u društvu koje dopušta takve prakse.
