Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u intervjuu za Preporod.info govorio je o aktuelnim dešavanjima u našoj zemlji i prijetnjama po suverenitet i teritorijalni integritet države, u kontekstu retorike koja dolazi iz manjeg entiteta RS i njegovog predsjednika Milorada Dodika, koji u svojim izjavama iskazuju jasnu težnju za odcjepljenje ovog entiteta od Bosne i Hercegovine.
Jasne poruke uputio je kada je riječ o negiranju genocida i ratnih zločina ali i po pitanjima Rezolucije o Srebrenici, “svesrpskom saboru”, državnoj imovini i brojnim drugim temama.
“Postoje pogrešna tumačenja”
Osvrnuo se i na ugovor Islamske zajednice u BiH sa državom koji dvije decenije je na čekanju, te na pitanje izgradnje, interkulturnog centra Mevlana u Mostaru čiju izgradnju spore tamošnje vlasti.
– Situacija je vrlo jasna, Bosna i Hercegovina kao država je jedini subjekat prema međunarodnom pravu. Bosna i Hercegovina je država koju nisu osnovali entiteti, BiH je država koja je nasljednica Republike Bosne i Hercegovine, a Republika BiH je država koja ima višestoljetnu historiju. To je multietnička država. BiH je odgovor na mir, nakon svih onih strašnih dešavanja koje smo imali ovdje tokom ‘90-ih godina – kazao je Šmit.
Dodao je kako je opredjeljenje međunarodne zajednice, ali svakog građanina ove zemlje, da Bosna i Hercegovini ostane onakva kakva jeste, odnosno nedirnuta.
– Žao mi je što postoje neka pogrešna tumačenja onoga što se naziva okvir Dejtonskog sporazuma, neki to nazivaju originalnim Dejtonom. Međutim, sami Dejton dovoljno kaže. Kada je u pitanju tumačenje Dejtonskog sporazuma finalni tumač, osoba koja može tumačiti Dejtonski sporazum je visoki predstavnik, odnosno, to sam ja – jasno je poručio Šmit.
Naglašava da, i ako ima nekog razmišljanja o tome kako bi se mogla napraviti neka poboljšanja, to su stvari o kojima se treba razgovarati.
– Poboljšanja se mogu napraviti kada je u pitanju, npr. Aneks 4, odnosno Ustav Dejtonskog sporazuma. Ali, zlatno pravilo je da, ukoliko postoji potreba da se prilagode neke određene nadležnosti, odnosno ukoliko ima potrebe da se uvode neka nova tijela ili nove agencije, ili recimo da se razgovara o raspoređivanju prihoda, onda u tom slučaju su to stvari o kojima se treba razgovarati – pojasnio je visoki predstavnik.
Poštovati odluke
Svima koji žele da daju pozitivni doprinos ovoj zemlji, da naprave poboljšanja, poručio je da moraju imati na umu da treba sjesti i zajedno razgovarati o tim temama.
– Oni koji govore o raspadu trebaju biti svjesni da za takvu priču u Dejtonu ne postoje nikakvi temelji, dakle, ne postoji nikakav osnov. A međunarodna zajednica i Evropska unija uključujući i sve ostale imaju obavezu da rade u ovom pravcu. Ponekad je potrebno vrlo jasno reći kako stvari stoje i mislim da je ovo vrijeme kada treba biti vrlo jasan.Oni koji žele da se situacija u ovoj zemlji dalje nastavi mirno razvijati u jedinstvenoj Bosni i Hercegovini, u ujedinjenoj Evropi, mogu računati na mene – poručio je Šmit.
Na pitanje, „a šta je s onima koji ne žele dobro ovoj zemlji i koji teže njenom raspadu kao što je Milorad Dodik“, Šmit je kazao da i za to postoje alati.
– Međunarodna zajednica ima na raspolaganju dosta alata, instrumenata, i ti instrumenti, uključuju, između ostalog, i instrumente koje ima i Bosni i Hercegovina kao država. Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, a ovo podrazumijeva posebno odluke koje je donio Ustavni sud. Ukoliko to nije slučaj, onda ja na to moram gledati kao na protivdejtonsko ponašanje. On ne može očekivati da će sve ove destruktivne ideje biti ideje koje će samo tako proći kod međunarodne zajednice. Ne radi se ovdje o postizanju samo nekih razmjena i dogovora, nego se radi o jednoj mirnoj budućnosti ove zemlje – naglasio je Šmit
Na pitanje, „a šta je s onima koji ne žele dobro ovoj zemlji i koji teže njenom raspadu kao što je Milorad Dodik“, Šmit je kazao da i za to postoje alati.
– Međunarodna zajednica ima na raspolaganju dosta alata, instrumenata, i ti instrumenti, uključuju, između ostalog, i instrumente koje ima i Bosni i Hercegovina kao država. Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, a ovo podrazumijeva posebno odluke koje je donio Ustavni sud. Ukoliko to nije slučaj, onda ja na to moram gledati kao na protivdejtonsko ponašanje. On ne može očekivati da će sve ove destruktivne ideje biti ideje koje će samo tako proći kod međunarodne zajednice. Ne radi se ovdje o postizanju samo nekih razmjena i dogovora, nego se radi o jednoj mirnoj budućnosti ove zemlje – naglasio je Šmit.
Kada je riječ o pitanju „srpskog sveta“, Šmit je pozvao sve odgovorne ljude u regionu da na umu stalno imaju odgovornost, koja je, kako navodi, odgovornost, ne samo prema njihovoj zemlji i prema njihovom entitetu, nego i odgovornost prema cijelom regionu.
– Imam utisak, ovo se odnosi na Beograd, da odgovorni politički akteri imaju svijest o tome da je ovo sve skupa jedan izazov. Ako je namjera da ovaj „srpski svet“, odnosno sabor, bude jedan koncept koji samo radi na intenziviranju saradnje između svih pripadnika srpskog naroda, to je onda nešto što je ok. Ali, moramo na to isto tako vrlo pažljivo gledati kako bismo vidjeli da li, u stvari iza toga stoji jedan zahtjev da svi pripadnici jedne etničke grupe, odnosno pripadnici jednoga naroda žive u jednoj državi jer je to jedno razmišljanje koje više pripada 19. stoljeću. Ako pogledate situaciju u zemljama širom EU vidjet ćete da u svim tim zemljama imate različite manjine ili pripadnike nekih različitih nacija koji žive na jednom području, u jednoj zemlji i upravo je i uspjeh nakon Drugog svjetskog rata bio u tome da su sve te etničke grupe i svi ti narodi bili u mogućnosti da bez diskriminacije ostanu da žive tamo i na onom području gdje to žele – ukazao je Šmit.
Jasan odgovor
Naveo je primjer: „Ako pitate, recimo, glavnog tužioca iz Haškog tribunala koje je on nacionalnosti, govorimo o gospodinu Serge Brammertzu, svako bi rekao: On je Belgijanac, i to je tačno. Ali kada govorimo o etničkoj pripadnosti, on je Nijemac. On je pripadnik te njemačke zajednice koja ima svoje vlastite organe uprave, ali on je zapravo u Belgiji i nema nikakve sumnje u tome da je njegova pripadnost, njegova lojalnost, prema Belgiji i belgijskoj državi. I niko ne poziva da se svi Nijemci ili svi Italijani nađu i žive u jednoj državi. Stvar o kojima se priča jeste da li oni imaju pravo na slobodno kretanje, da li imaju pravo na svoj kulturni identitet i jesu li ravnopravni sa svim ostalim građanima. To su prava pitanja“, pojasnio je Šmit.
Naglasio je kako postoji potreba da se prilagodimo onim unapređenjima koji nam je donijelo 21. stoljeće.
–
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
